Reforma HRT-a

50 %
50 %
Information about Reforma HRT-a

Published on November 17, 2016

Author: soric1

Source: slideshare.net

1. BUDUĆNOST HRT-A Prijedlog reforme elektroničkih medija te prijedlog o novom zakonu o HRT-u Ana Sorić ceo@oneoffthree.biz Sažetak U ovome se Prijedlogu nalaze konkretna riješenja za reformu, financiranje, upravljanje i proizvodnju programa HRT-a. Analizirani su trendovi na globalnoj konvergentnoj digitalnoj sceni. Također su navedeni primjeri kao što je BBC, te američki PBS (Public Broadcasting Service), odnosno APT (American Public Television) te je napravljena komparativna analiza.

2. 1 | A n a S o r i ć Prijedlog reforme elektroničkih medija te prijedlog o novom zakonu o HRT-u Prijedlog reforme HRT-a, te izmjene postojećeg Zakona o HRT-u, odnosno donošenje novog. Autor: Ana Sorić, mag. Novinarstva (Fakultet Političkih Znanosti, Zagreb) i nositelj titule MA in Communications (Universiteit van Amsterdam). Nezavisni medijski stručnjak, strateg i konzultant. U prilogu ponešto opširniji životopis. Preambula: Potreba za reformom HRT-a i elektroničkog prostora jest nužna kao i donošenje novog zakona o HRT-u, obzirom kako je zakon zastario, ne prati trendove reformi javnih televizija/medija u svijetu, odnosno digitalnom okolišu. Također i zato što stvara ogromne troškove, na osnovu kojih se treće osobe bogate, a građani deložiraju radi ovrha, čime se direktno krše građanska prava. Ovaj prijedlog s konkretiziranim idejama i riješenjima poduprt je primjerima iz svijeta, analizom medijskog okoliša itd. Prijedlog reforme pretpostavlja, izmjenu imena zakona, ukidanje pretplate te nudi novi model financiranja, također nudi novi model upravljanja i biranja ravnatelja i ostalih tijela, traži reformu ili ukidanje Vijeća HRT-a, reviziju zakona o elektroničkim medijima i ostalih zakona o medijima. No bez obzira što nudi konkretne riješenja i neke analize, usporedbe i trendove, ovo je tek skica za pravi istraživački/znanstveni rad, no kako je pitanje HRT-a postalo jedno od gorućih pitanja u RH, odlučila sam što prije izaći s prijedlogom u javnost. Nadalje, postizanje tzv. društvene kohezije više nije ostvariva putem javnih nacionalnih televizija obzirom kako se u medijskom konvergentnom okolišu stvorila hiperprodukcija medijskih kanala i platformi što je dovelo do atomizaciju publike na tzv. “audience of one” (jedan medij/kanal na jednog gledatelja), te su elektronički mediji postali tek platforme za bezbroj drugačije kodiranih medija. Tu sam tezu i dokazala u svojoj magistarskoj radnji „The Attention Economy of Digitally Converged Media Environment/Digitalni konvergentni okoliš u ekonomiji koja se zasniva na pažnji“; (Prosinac, 2002.)

3. 2 | A n a S o r i ć Prijedlog reforme elektroničkih medija te prijedlog o novom zakonu o HRT-u U prezentaciji objavljenoj na http://www.slideshare.net/soric1/media-the- new-paradigm-9146218, (6. rujan 2011.) sažela sam neke teze iz svoje magistarske radnje na temu „The Attention Economy of Digitally Converged Media Environment/Digitalni konvergentni okoliš u ekonomiji koja se zasniva na pažnji.“ Ekonomija koja se zasniva na pažnji nastala hiperprodukcijom medijskih kanala i platformi zasigurno je promijenila kako konzumiramo medije i ne samo to, pažnja je postala najskuplja 'roba' u medijskom okolišu, a njezina komodifikacija nova medijska paradigma. Tako nalazimo kako su se neki izvori prihoda medija smanjili, a stvorili se neki novi, isto je tako i s poslovnim modelima, što ponovo ima utjecaja ne samo na medijski okoliš, nego i na društevno-političku realitet. Sintagma „Greying of the calendar“ (izvor: Leadbeater, 2000.) zapravo znači da ne postoji određeno vrijeme kad korisnik konzumira sadržaj jer je dostupan konstantno, a korisnik nije više po diktatom urednika ili onoga koji slaže programsku šemu. Trendovi koji su se pojavili već tada na početku tisućljeća su: individualni umjesto masovnog medija; Narrowcasting vs. Broadcasting; Pull vs. Push tehnologija (korisnik izvlači sadržaj sam, umjesto da mu je nametnut). „Packet file-like“ konzumacija sadržaja umjesto streama (beskonačnog toka), što znači kako korisnik konzumira sadržaj kao u paketima, što i jest tehnologija prijenosa informacije preko mreže (Packet-switching). Konkretno, tako konzumirani sadržaj postaje rascjepkan, korisnik se može zaustaviti u konzumaciji jednog sadržaja, prebaciti se na drugi paket/sadržaj, opet se vratiti na isti, ili konzumirati više njih u isto vrijeme, umjesto da mu se nameće beskonačni stream/tok). Nadalje tu je 'cloud tehnologija'; korisnik koji postaje producent; primjeri, youtube kanali, blogovi itd.; društvene mreže (gdje također korisnik kreira svoj sadržaj); zatim korisnik konzumira sadržaj „u hodu“ na bilo kojoj platformi (tablet, mobitel, pa čak sada i pametni sat); medij bez namjere da se komunicira poruka; Gate-keeping vs. Selfregulation, što znači da je uloga urednika u nekim medijima postala izlišna. Dakako, to nije slučaj s javnom nacionalnom medijskom kućom, no ipak ponovo ocrtava još jedan trend koji duboko zadire u novi medijski okoliš. IPTV (Internet protokol TV) također je jedan od takmaca u tržišnoj utakmici na medijskoj sceni.

4. 3 | A n a S o r i ć Prijedlog reforme elektroničkih medija te prijedlog o novom zakonu o HRT-u Uz sve navedeno jasno je kako se javne radio televizije moraju ne samo reformirati, nego i transformirati, inače će izumrijeti. Ipak potreba za javnom (nacionalnom) radio televizijom još uvijek postoji. Smatram kako uloga javnog medija mora biti prvenstveno, promicanje nacionalnog interesa (govorimo o odgovornosti prema javnosti te slici koji drugi imaju o nama), te ulaganje u nove tehnologije i platforme. Tu se daje donekle tržišna prevaga javnom mediju (ukoliko prema mome prijedlogu sredstva za financiranje HRT-a idu iz proračuna RH) u odnosu na komercijalne televizije. No istovremeno se tako javi medij „baca“ u tržišnu utakmicu, u kojoj se mora dokazati i izboriti za svoj dio „tržišnog kolača“ isključivo kvalitetom i inovacijama! Tako smo se zapravo došli u win-win situaciji, što se tiče snaga u lokalnom digitalnom okolišu. Reference: Systems theory (von Foerster, 1960) Chaos theory (Gleick, 1991) Network Theory (Buchanan, 2003; Newman, Barabasi, Watts, 2006) Media extension of human body (McLuhan, 1964) Network vs. Hierarchical infrastructure (Galloway, 2002; PricewaterhouseCoopers, 2002) Hyperreality (Baudrillard, 1981); The Mirror of Production (Baudrillard, 1975) The Attention Economy (Davenport & Beck, 2001; Goldhaber, 1997; Barbrook, 1997; Berman & McClellan, 2001; Ghosh, 1997) Mass vs. Individual media (Kompare, 2002) Convergence (Forman & Saint John, 2000) Autopoiesis (Maturana & Varela, 1987) Knowledge Economy (Leadbeater, 2000) Gift Economy (Barbrook, 1997) Self-management (Petras & Veltmeyer, 2002)

5. 4 | A n a S o r i ć Prijedlog reforme elektroničkih medija te prijedlog o novom zakonu o HRT-u Prijedlozi za izmjenu Zakona o HRT-u: 1. Naziv zakona – umjesto Zakon o HRT-u, naziv se mijenja u „Zakon o javnoj nacionalnoj radio televiziji“ 1.1 Argument – zakon mora u imenu imati „javna“ jer se time isključuje mogućnost brkanja javnog s državnim; „nacionalna“ jer se time implicira da se mora emitirati program od nacionalnog značaja, odnosno informirati, educirati i zabaviti, te da je nacionalna javna radio televizija odgovorna jedino narodu, a nikako parlamentu ili tećim osobama. Nedopustivo je da Sabor ili bilo koje političko tijelo bira ravnatelja HRT-a (odnosno javne radio televizije). Također je nedopustivo da Sabor bira većinu vijećnika Programskog vijeća HRT-a. Što znači kako HRT niti u jednom segmentu nije nezavisan od političkih institucija. 2. Procedura ustroja upravljanja i biranja upravljačkog tijela 2.0 Argument – Sabor RH ne bi smio birati ravnatelja HRT-a, jer onda tako u najmanju ruku postaje pristran prema stranci na vlasti, a u krajnjem slučaju marioneta stranke na vlasti. A svi znamo kako se nepristranost i objektivnost medija, a pogovo onog javnog, prvi postulat i svetinja novinarskog i medijskog kodeksa. 2.1 Primjer BBC-ja pokazuje kako je do 2007. glavnog ravnatelja koji je ujedno i glavni urednik birao Board of Governors of the BBC (12 ljudi). “The governors were independent of the Director-General and the rest of the BBC's executive team. They had no direct say in programme-making, but were nevertheless accountable to Parliament and to licence fee payers for the BBC's actions. Although a 'state broadcaster', the BBC is theoretically protected from government interference due to the statutory independence of its governing body” (source/izvor: https://en.wikipedia.org/wiki/BBC_Trust, 2016.)

6. 5 | A n a S o r i ć Prijedlog reforme elektroničkih medija te prijedlog o novom zakonu o HRT-u 2.1.1 Upravitelji su neovisni od generalnog direktora i ostatak BBC-jevog izvršnog tima. Oni nisu imali direktan utjecaj na programsku shemu, ali su ipak bili odgovorni parlamentu i pretplatnicima. Iako je BBC 'državna televizija' (to greška u definiciji, jer BBC nije državna, nego nacionalna televizija, op.a.), BBC je teoretski zaštićen od uplitanja vlasti zbog zakonske neovisnosti njezinog nadležnog tijela. (source/izvor: https://en.wikipedia.org/wiki/BBC_Trust, 2016.). 2.1.3. Međutim od 2007. BBC Trust je upravljačko tijelo BBC-ja koji odgovara jedino pretplatnicima, tj. narodu. BBC Trust je operativno novisan od BBC menadžmenta i trećih osoba i tijela, te radi isključivo u interesu pretplatnika. Izvršni odbor (Executive Board) zamijenio je postojeći Board of Governors te je utemeljen na “Kraljevskoj povelji o BBC-u”. (source/izvor: https://en.wikipedia.org/wiki/BBC_Trust); 2016.) The BBC Trust is the governing body of the British Broadcasting Corporation (BBC). It is operationally independent of BBC management and external bodies, and its stated aim is to make decisions in the best interests of licence fee payers. The Trust was established by the Royal Charter for the BBC which came into effect on 1 January 2007. The Trust, and a formalised Executive Board, replaced the former Board of Governors (source/izvor: https://en.wikipedia.org/wiki/BBC_Trust); 2016.) 2.1.4 Iako, dakako, niti jedan sistem nije savršen, te da svaki sistem trese poneka afera govore članci u prilogu. Također neki tvrde kako je sadašnji sistem upravljanja BBC prekompliciran, da se ne zna tko upravlja čime ili tko koga zapravo bira. Drugi kritiziraju da je program previše populistički, a manje edukativan itd. (sources/izvori: "Newsnight's McAlpine scandal - 13 days that brought down the BBC's chief". The Guardian. Retrieved 2 March 2016. "Report urges end to 94 years of BBC self-regulation". The Guardian. Retrieved 2 March 2016. "The BBC dodges an existential crisis". The Economist. Retrieved 17 May 2016. "Charter renewal: BBC must focus on 'distinctive content'". BBC News. Retrieved 17 May 2016.

7. 6 | A n a S o r i ć Prijedlog reforme elektroničkih medija te prijedlog o novom zakonu o HRT-u 2.1.5 BBC je 2016. izbacio tzv. White Paper, u kojima se iznose neke odredbe za promjenu Kraljevske povelje o BBC-u. Glavne prijedlozi su da pretplata ipak ostaje (iako je bilo diskusije da će se ukinuti), i to još 11 godina. Novi "unitary board" zamijenit će postojeći BBC Trust i interni BBC Executive, koji je odgovoran za provođenje strategije, aktivnosti i sadžaja u kontekstu javnog interesa. Iznos sredstva koji BBC dobiva od države osigurava se na 5 godina. Također, traži se od nacionalne agencije za reviziju da ima snažniju kontrolu nad sredstvima i toškovima BBC-a. (source/izvor; BBC charter renewal: Key points at-a-glance http://www.bbc.com/news/uk-36276570; 2016.) Poželjno bi bilo barem svakih 7-10 godina revidirati i mijenjati ili reformirati one stavke u produkciji, distribuciji, tehnologiji itd., koje su zastarjele i ne odgovaraju trendovima, te razvoju elektroničke scene. Moje je mišljenje kako bi trebalo ukinuti pretplatu te da primjer BBC-a nije primjenjiv na našu javnu televiziju, a i smatram kako ne slijedi trendove na elektroničkoj sceni. Također bi bilo važno naglasiti kako su države EU još uvijek „welfare states“, ili socijalne države, što znači da se zasnivaju na solidarnosti. No njihove su (u većini zemalja) ekonomije razvijenije, BDP-i veći, dok u RH nije takav slučaj, tako da je korisnicima teško izdvojiti namet pretplate za javnu televiziju, pogotovo ako već plaćaju drugim distributerima pretplatu. 2.2.1 Primjer američkog The Public Broadcasting Service (PBS) bolji je primjer upravljanja javnom televizijom. “The board of directors is responsible for governing and setting policy for PBS, consisting of 27 members: 14 professional directors (station managers), 12 general directors (outside directors), and the PBS president. All PBS Board members serve three-year terms, without pay PBS member stations elect the 14 professional directors; the board elects the 12 general directors and appoints the PBS president and CEO; and the entire board elects its officers.” (source/izvor: https://en.wikipedia.org/wiki/PBS, 2016.)

8. 7 | A n a S o r i ć Prijedlog reforme elektroničkih medija te prijedlog o novom zakonu o HRT-u "Uprava je odgovorna za upravljanje i postavljanje pravila za PBS-a. Uprava se sastoji od 27 članova: 14 profesionalnih ravnatelja (menadžera TV postaja), 12 generalnih direktora (direktori izvan PBS-a) i predsjednika PBS-a. Svi članovi PBS odbora služe trogodišnji mandat, bez plaće. PBS TV stanice biraju 14 profesionalnih ravnatelja; odbor bira 12 generalnih direktora i imenuje ravnatelja i glavnog menadžera PBS-a; a cijeli odbor bira svoje dužnosnike ". (source/izvor: https://en.wikipedia.org/wiki/PBS, 2016.) Iako je možda previše kompleksan i funkcionira s mnogo tijela koje još i nadgleda FCC, no naša se scena ne može usporediti s PBS-om u kontekstu kako PBS broji stotine kanala i kuća koje spadaju pod javne medije. 2.2.2 Optužbe za političku pristranost i kontroverze oko PBS-a On-air fundraising (prikupljanje sredstava uživo) jedan je od mnogih problema gdje se mogu nametnuti agende pojedinaca ili grupa. Pošto su mnoge PBS stanice ili medijske kuće financirane putem donacija pojedinaca ili grupa (53 do 60% financiranja PBS stanica dolazi iz takvih izvora) tako se agende i propagande mogu vrlo lako nametnuti od onih koji doniraju novac za funkcioniranje i operativnost kuća. (source/izvor: "Public Broadcasting Revenue Fiscal Year 2005" (PDF). Corporation for Public Broadcasting. Verzija skinuta 10. ožujka, 2011. Nedostupna). Java televizija i radio stanice PBS and NPR (National Public Radio) dobile su iz državnog proračuna $445 u 2012. — što je tada pretstavljalo 0.014 % državnog budžeta. No problem jest što budžet ne ide direktno PBS-u nego Corporation for Public Broadcasting, koji to onda raspoređuje prema određenoj formuli. Također mnogi se bune što se uopće izdvajaju sredstva iz državnog proračuna za javne medije. (source/izvor: Why exactly should the government fund PBS and NPR?; https://www.washingtonpost.com/news/wonk/wp/2012/10/10/why-exactly-should-the- government-fund-pbs-and-npr/; 10. listopad, 2012)

9. 8 | A n a S o r i ć Prijedlog reforme elektroničkih medija te prijedlog o novom zakonu o HRT-u Pojedini emisije PBS-a bile su mete organiziranih kampanja pojedinaca i grupa suprotnih mišljenja kao što je bio slučaj sa bivšom United States Secretary of Education (Državnom tajnicom za obrazovanje), Margaret Spellings. Naime, dotična je u drugim medijima napala PBS kako bi zabranila emitiranje emisije s dva homoseksualna lika. (izvor: "Education chief rips PBS for gay character: Network won't distribute episode with animated 'Buster' visiting Vt.". MSNBC. Associated Press. 26. siječanj, 2005.) Bill Moyers dao je 2005. otkaz nakon 30 godina na PBS-u navodeći kako je izvršen politički pritisak na njega da promjeni sadržaj svog programa, govoreći kako je predsjednik izvršnog odbora Corporation for Public Broadcasting, Kenneth Tomlinson pokrenuo osobnu odmazdu i linč protiv njega. Dakako svatko ima svoje stanovište postoji li agenda i koliko je zapravo PBS neovisna. Međutim to je prilično teško presuditi ili prosuditi i bez uplitanja političkih čimbenika. (izvor: "PBS: Back to bias basics". The Washington Times. News World Communications. 4. svibanj 2007.) 2.1.3 Prijedlog ustroja i načina biranja, ravnatelja i Uprave HRT-a – 2.1.3.1 Prijedlog – HRT kreira Upravni odbor koji se sastoji od urednika programa i direktora pojedinih kanala. Zatim bira se određeni broj stručnjaka izvan HRT-a koji ulaze u Upravu. Raspisuje se javni natječaj za ravnatelja, te 2/3 većinom Uprava HRT-a bira ravantelja. Isto ga tako može 2/3 većinom i razriješiti dužnosti. Tako ravnatelj HRT-a postaje Predsjednik Uprave HRT-a ili CEO. Također Programsko Vijeće HRT-a ne može birati Sabor, nego struka ili ga treba ukinuti. Čak i u takvom slučaju, gdje političke institucije nemaju ulogu u funkcioniranju javne televizije teško je izbjeći nepristranost. Stoga je prijedlog da HND (Hrvatsko novinarsko društvo), postane odnosno izabere broj članova kao nadzorni odbor navedenoj Upravi HRT-a. Po uzoru na britansku Kraljevsku povelju o BBC-u, HND, kao najviša strukovna organizacija može donijeti Povelju o javnom mediju u kojoj se navode sva prava i dužnosti te moralne odnosno vrijednosne reference koje se tiču javne radio televizije. 2.1.3.2 Nadalje treba napraviti reformu Programskog vijeća HRT-a, te revidirati zakon o elektroničkim medijima i ostale zakone o medijima.

10. 9 | A n a S o r i ć Prijedlog reforme elektroničkih medija te prijedlog o novom zakonu o HRT-u 3.0 Programska shema te raznovrsnost programa 3.1 Argument – programska shema, sadržaji i programi, ne zadovoljavaju osnovne razine i postulate javne televizije. Nadalje cijela je programska infrastruktura zastarjela, naročito u kontekstu konvergentnog medijskog okoliša. Nema dovoljno edukativnog i kulturnog sadržaja itd. Nameti su veliki obzirom kako građanstvo već plaća ostalim distributerima pristojbu za distribuciju kanala drugih televizijskih i radijskih kanala. 3.2 Prijedlog – HTV 1 Jest isključivo informativni kanal, po uzoru na CNN (vijesti, političke analize i paneli, ekonomske i društvene analize stručnjaka itd.), neovisan i nepristran u najvećoj mogućoj mjeri. 3.3 Prijedlog – HTV 2 Prvenstveno edukativni sadržaju, dokumentarni program, znanstvene emisije i paneli, dječji edukativni programi, školski programi itd. razvoj interaktivnog poglavito dječjeg programa (gdje bi djeca preko set-top-boxa mogla npr. učiti matematiku kroz igru). Trend je desetljećima u svijetu bio da su javne televizije razvijale novitete u elektroničkim medijima obzirom kako su neprofitne. Kad smo 2002. bili na Channel 13 u New Yorku; oni su već tada razvijali interaktivni program za djecu. 3.4 Prijedlog – HTV 3 Sportski sadržaji od nacionalne važnosti (od Olimpijada do svjetskih prvenstava i sva natjecanja u kojima sudjeluju hrvatske reprezentacije i pojedinci pod zastavom RH. Ostali sportski sadržaji bili bi distribuirani preko specijaliziranog sportskog programa, a koji mogu biti „komercijalizirani“ 3.5 Prijedlog – HTV 4 Zabavni program, dramske serije (u najvećem postotku produkcija Kuće, barem 70%), koncerti domaćih izvođača (snimka i prijenos), nekomercijalni filmovi itd. 3.6 Prijedlog „komercijalni kanali“ – sportski i zabavni programi komercijalnog tipa, emitiraju se na specijaliziranim kanalima, te se financiraju na načine komercijalne scene, te mogu imati veću minutažu oglašavanja.

11. 10 | A n a S o r i ć Prijedlog reforme elektroničkih medija te prijedlog o novom zakonu o HRT-u 4.0 Naplata pristojbe (obavezno ukidanje pristojbe u postojećem obliku) 4.1 Argument 1 – Smanjenje troškova organizacije i prikupljanja pristojbe kao parafiskalnog nameta, te korištinje već postojećeg sustava ubiranja poreza ili taksi (punjenje proračuna). Također rezanje javnobilježničkih, odvjetničkih i sudskih troškova. (tužbe, ovrhe itd.) 4.2 Argument 2 – Naprosto je nezamislivo u bilo kojoj demokraciji, koja se temelji na slobodi pojedinca, nametati bilo što kao obavezu, a koja bi trebala biti u domeni slobodnog izbora pojedinca. 4.3 Argument 3 – Konvergentni digitalni okoliš stubokom je promjenio konzumiranje, proizvodnju i distribuciju na medijskoj sceni. 4.1.2. Primjer – U zadnjem kvartalu, Netflixu (streaming medij s pretplatom u tri različita paketa) su dionice skočile za 31%, što ukupno čini ozbiljnu brojku od oko 2,3 milijarde USD-a. (Source/izvor: http://www.bbc.com/news/business-37685842; 2016). No poanta ovog prijedloga za izmjenu Zakona i reforme HRT-a nije u tome koliko zarađuje Netflix, nego u tome koliko se promijenila i razvila klima i okoliš u kojem se naši mediji realiziraju, proizvode i distribuiraju. 4.2 Prijedlog Naplate – Prva 4 kanala HTV-a te, radijski kanali, naplaćaju se iz proračuna (po uzoru na Nizozemsku i djelomično PBS). Također takvi bi se kanali dodatno financirali oglašavanjem, tzv. UNDERWRITINGOM (uglavnom potpisivanjem oglašivača u odjavnoj špici proizvedenog ili živog programa.) 4.2.1 Primjer – APT (American Public Television/Američka javna televizija) koja postavlja strogo kontrolirane smjernice, u kojem se takva vrsta oglašavanja može koristiti a to su; APT GUIDELINES FOR UNDERWRITING CREDITS, a koje propisuje FCC (Federal Communications Commission), Vladina

12. 11 | A n a S o r i ć Prijedlog reforme elektroničkih medija te prijedlog o novom zakonu o HRT-u komisija za nadzor, razvoj, reguliranje svih elektroničkih medija i njihovih kanala, kako u USA tako i inozemstvu; nadalje APT Underwriting Credit Approval Form; te AMERICAN PUBLIC TELEVISION NATIONAL PROGRAM FUNDING GUIDELINES (source/izvor: https://www.aptonline.org/aptweb.nsf/vProducers/Produc ers-Underwriting; 2016). AMERICAN PUBLIC TELEVISION NATIONAL PROGRAM FUNDING GUIDELINES (Smjernice za financiranje nacionalnog programa) pretpostavljaju odnose oglašivača i proizvodnje programa (i izuzetno su striktne) i to u tri glave točke; Editorial Control Test (Uređivački kontrolni test), što znači; - može li oglašivač i je li utjecao na proizvodnju programa? Zatim, Perception Test (Test percepcije), ili može li publika primjetiti utjecaj oglašivača na program? Te konačno Commercialism Test (Test komercijalizma), ili može li publika uvidjeti kako je proizvedeni program isključivo proizveden u svrhu oglašavanja proizvoda, usluga ili bilo kakvog drugog poslovanja? (source/izvor: www.aptonline.org/aptweb.nsf/vProducers/Producers- Underwriting/$FILE/National+Program+Funding+Guidelines.pdf, 2016., verzija, 2014.) 4.2.1 Ostali programi (uključujući digitalne streamove i posebne mobilne aplikacije) koji ne spadaju pod osnovna 4 televizijska i 3 radijska programa ulaze u sistem naplate postojećih distributera tipa Amis, Iskon, T-com etc. ili su kodirani i imaju svoju jedinstvenu naplatu (subscription fee/pretplata, VOD-Video on Demand ili pay-per-view). 4.2.1.1 Primjer američki MVPD License (Multichannel video programming distributor). CNN ima mobilnu aplikaciju, na kojoj su vijesti u tekstualnom obliku, no ukoliko želite gledati uživo morate imati plaćenu MVPD licencu.

13. 12 | A n a S o r i ć Prijedlog reforme elektroničkih medija te prijedlog o novom zakonu o HRT-u Rezime: Pretplata za HRT mora biti ukinuta, jer zapravo stvara veći trošak, nego utržak, obzirom na već navedene parafiskalne namete. Prva 4 kanala HTV-a i 3 RTV-a, moraju biti bez pretplate, ali sa strogo ograničenom i detaljiziranom minutažom i načinom oglašavanja. Financiranje osnovnih kanala vrši se iz proračuna RH. Ostali „komercijalni“ kanali mogu se kodirati te se naplaćivati po sistemu VOD-Video on Demand, per-per-view ili subscription fee/pretplata (plaćanje za određeni sadržaj ili preko mjesečne ili godišnje pretplate) ili ući u već postojeći sustav telekomunikacijskih kuća. Takvi komercijalni kanali mogu imati vremenski neograničeno oglašavanje. Također, sadržaji koji se distribuiraju preko mobilne aplikacije, mogu se naplaćivati osim na već navedeni način, oglašavanjem i tzv. In-app purchase (kupnja unutar aplikacije), što znači kako je dio sadržaja slobodan, a ostali se naplaćuje. Također potrebna je modernizacija tehnološkog sustava tipa SSL-Solid State Logic, Gravity. Navedeni sistem distribuira sadržaj na bilo koju platformu u realnom na sve platforme u različitim kodnim sistemima, obzirom na vrstu platforme, i još mnogo toga. Bez obzira na koji će se način birati ravnatelj i uprava HRT-a, niti jedno političko tijelo ne bi smjelo biti umješano u odabir, upravljanje i funkcioniranje “Javne radio televizije”, jer onda je to pretpostavlja kako je to 'državni', a ne 'javni' medij. Ionako je teško postići nepristranost i objektivnost, čak i bez konkretnog angažmana političkih institucija. Jasno je kako su svjetske javne televizije poglavito BBC, već nekoliko puta reformirale svoj ustroj i funkcioniranje, a to mora učiniti i RH. Također, američki nam primjer pokazuje koliko je PBS, a naročito APT strog u provođenju i restrikciji ustroja, funkcioniranje i proizvodnje programa javne televizije. Navedni primjeri BBC-a (u novom white paperu koji bi ako prođe trebao postati kabast i nepokretan, jedno tijelo za upravljanje kompletnom javnom televizijom itd.) ili PBS-a (gdje je previše tijela koje je involvirano u financiranje, upravljanje i distribuciju), dobar su primjer dvije dijametralno suprotne strane. Ponukana tim primerima i iskustvima navedena sam da nađem jednostavno, fleksibilno riješenje (modularno) riješenje. Dakako, riješenja moraju biti podvrgnuta raspravi, ali isključivo struke, a nikako političkih tijela, ministarstava i slično.

14. 13 | A n a S o r i ć Prijedlog reforme elektroničkih medija te prijedlog o novom zakonu o HRT-u Moja je nakana formirati radnu grupu stručnjaka, napraviti mnogo veću komparativnu analizu razlučitih zakona i načina financiranja javnih televizija u svijetu. No, moje je stručno mišljenje da ovaj prijedlog može direktno u proceduru Ustavnog suda. Iznimno je važno da u ustroju i upravljanju, proizvodnji programa, diskursu itd. HRT-a zaista postane javni medij, odgovoran jedino građanima, i nikome drugome; te ne smije biti nosioc ničijeg, bilo političkog, bilo poslovnog interesa. Također, bitno je naglasiti kako nametnje pretplate građanima RH zapravo predstavlja direktno kršenje ljudskih i građanskih prava. Što se tiče Agencije za elektroničke medije, njene uloge, te izbora članova, također treba razmotriti, revidirati te potencijalno kreirati tijelo po uzoru na američki FCC (Federal Communications Commition), koje jest federalno tijelo, no ipak neovisno. Kako god bilo, na reformi i njenoj realizaciji treba raditi isključivo struka i stručna tijela i organizacije, a konačnu odluku trebao bi donijeti Ustavni sud.

15. 14 | A n a S o r i ć Prijedlog reforme elektroničkih medija te prijedlog o novom zakonu o HRT-u Ukratko o autoru: Iskustvo u tiskanom novinarstvu: od prve godine studija novinarstva sam objavljivala u prestižnim novinama i časopisima u Hrvatskoj (i Sloveniji, „Mladina“). Također imam iskustva u uređivanju i magazina (XL magazin, 2000.; Godine nove magazin 2001; Business4life magazin, 2005.) Osim toga, imam iskustvo u širokom opsegu medijskih kuća: TV (Big Brother, RTL Hrvatska; Dokumentarna emisija Direkt, HRT). Također sam radila za interaktivne agencije (postavila najveći medijski koncern EPH na internet), agencije za oglašavanje, web dizajn studija, itd,; kao urednik, voditelj projekta, strateg, medijski savjetnik, producent, poslovni savjetnik i strateg itd. Nakon što sam stekla titulu MA in Communication studies na Universiteit van Amsterdam, posebno nakon završenog predmeta Managing and Policing the Media (Upravljanje i reguliranje medija), koji su držala tri svjetski renomiranih profesora i teoretičara, emeritus prof. Denis McQuail, prof. Robert Picard i prof. Karel Yakubowitz (inače jedan od najjačih stručnjaka za javnu televiziju), imam određeni meritum u upravljanju i reguliranja medija. Predmet Media Globalisation from a European and an American Perspective (Globalizacija medija iz europske i američke perspektive) odslušala sam na New York Unversity; NYC. U Nizozemskoj smo bili u njihovom Komesarijatu za medije, slušali predavanja od ljudi s BBC-a. Također u New Yorku smo posjetili neke javne televizije (npr. Channel 13), a predavanja na NYU držali su neki od renomiranih medijskih stručnjaka. U listopadu 2006. godine sam postla poduzetnik; suvlasnik, direktora i član upravnog odbora SAIL d.o.o. (http://oneofthree.biz/sailmedia/). Krajem 2009. godine sam osnovala novu tvrtku Jedna od tri d.o.o.

16. 15 | A n a S o r i ć Prijedlog reforme elektroničkih medija te prijedlog o novom zakonu o HRT-u Obrazovanje:  MA in European Communication Studies, December 2002, Universiteit van Amsterdam, International School for Humanities and Social Sciences. MA Thesis topic: The Attention Economy of Digitally Converged Media Environment.  Media Globalisation from a European and an American Perspective, 2002, New York University; Steinhardt School of Culture, Education, and Human Development; Culture and Communications department.  Mag. Novinarstva, Listopad 1999., Fakultet političkih znanosti; Sveučilište u Zagrebu  Teorija filma; Akademija dramskih umjetnosti, Sveučilište u Zagrebu; 1997.-1998.  Teatrologija; Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu; 1996.-1998.

17. 16 | A n a S o r i ć Prijedlog reforme elektroničkih medija te prijedlog o novom zakonu o HRT-u Kontakt: Ana Sorić MA in Communications Trg Ivana Kukuljevića 11 / 10090 Zagreb Tel: +385 95 504 9382 Email: ceo@oneofthree.biz web: www.oneofthree.biz Prisutnost na webu: LinkedIn: http://www.linkedin.com/in/anasoric Slideshare: http://www.slideshare.net/soric1 Twitter (MindBanking): https://twitter.com/MindBanking Pinterest: http://pinterest.com/mindbanking/ Facebook: https://www.facebook.com/soric1 Youtube:https://www.youtube.com/user/OneOfThreeBiz/videos?view=0&flow= grid

Add a comment