Pumpe na tankerima 2 dio

50 %
50 %
Information about Pumpe na tankerima 2 dio
Education

Published on March 7, 2014

Author: kisicspasoje

Source: slideshare.net

Description

Pumpe na tankerima 2 dio

2. KAVITACIJA / 2.1.NPSH i kavitacija NPSH - Net Positive Suction Head (neto pozitivna usisna visina) je jedna od najnerazumljivijih znacajki rada pumpi, odnosno vrlo ju je tesko egzaktno razumjeti.No, s druge strane, NPSH je znacajka rada pumpe koju je neophodno dobro poznavati kako bi se izbjegli problemi u radu pumpi i kako bi se izbjeglo djelomicno Hitrajno ostecenje pumpe. Problemi vezani uz NPSH su najcesci uzrocnici gresaka i kvarova na pumpama.NPSH se pri upotrebi centrifugalnih pumpi mora tocno odrediti kako bi se izbjegla pojava kavitacije koja dovodi do hidraulickih i mehanickih anomalija pumpi.To znaci da rad iznad zahtjevanog NPSH (NPSHR) osigurava bezkavitacioni rad. Kavitacija je fenomen kod kojeg dolazi do kljucanja tekuCine koja se pumpa i formiranja mjehurica koji se gibaju duz lopatica rotora. rotacija ..... .v; I -' I , I' , l I . I I ~ . "' "'.. ~ ... ,."'.. """. ""'" .. "'" ..."" 0 .' -- -1 -? ... -'" . .I .. "'..,., j j "' " ~ ~ .. II ~~""" .--~ ---""", Ii I ,1" ... -I, ~" ... ... .. -" ""'" Iin '1, ",,"".. , _'i-:,.-- ""..'", Implozija mjehura (kolapsiranje) ... :Z-"".." ""'" ~ '- ~ ... ;"" ...".. .. ... - ..- J ""' ,..'" ... ".". - - ......... 'I,11 ," '... .. ~.. :r . / " "" Formiranje mjehura (kljucanje) ",'I, 'Ii ~ It, I I ... Ii "'} i, 1'1 , II J- ,'if/' , , '"'" , " "",':_",' Slika 20 - Nastanak kavitacije "J P, L Usis Vapor- preesu:te Tlacna strana Usis Pe Usis Tlacna strana Tlacna strana Slika 21 - Pad tlaka u pumpi

2.2.Kako dolazi do kavitacije Zbog naCina rada centrifugalne pumpe koja energiju tlaka pretvara u kineticku energiju (porast brzine fluida u rotorskom kolu), ulaskom fluida u pumpu dolazi do pada tlaka. Tlak u centrifugalnoj pumpi pada kako tekuCina prolazi kroz usisnu prirubnicu (ulazni gubici),kroz usisnu sapnicu (gubici trenja) u rotor pumpe. Velicina pada tlaka ovisi 0 mnogo faktora, ukljucuju6i geometriju pumpe, brzinu rotacije, trenje, stupanj protoka te gubitke uzrokovane hidraulickim udarima. Dakle, ulaskom teku6ine u rotor pumpe dolazi do pada tlaka i porasta brzine.Ukoliko je apsolutna vrijednost tlaka na mjestu gdje je on najmanji, manja Hi jednaka tlaku zasi6enja teku6ine (Vapour pressure), dolazi do kljucanja tekuCine, formiraju se mjehuri (pami dzepovi), koji putuju u struji teku6ine uzduz lopatica rotora. Ti mjehuri dakle idu od mjesta minimalnog tlaka u pumpi do mjesta daleko ve6eg tlaka (tlak izvan mjehura postane daleko ve6i od tlaka unutar mjehura) te dolazi do implozije mjehura koji bivaju stlaceni. Ovu pojavu nazivamo kavitacija.Uvijet da do nje ne dode je da najnizi tlak u pumpi bude ve6i od tlaka zasi6enja tekuCine: :2 Ulazni gubici Gubici trenja Ps> VP 1 z 3 4 5 Stika 22 - Promjena flakafluida u pumpi NPSH predstavlja minimalni ps (tlak usisa) izrazen u (m) Hi (mwc) koji je potreban da bi se sprijecilo formiranje i implozija pami dZepova (mjehura) Kako dijelom sprijeCitipojavu kavitacije? U svakom slucaju raditi u reZimu kojim ne6emo stvoriti veCi pad tlaka na usisu pumpe i u samoj pumpi, a to 6emo najlakse postiCi: 1.Radom pri manjem stupnju iskrcaja (manji broj okretaja pumpe) 2.Prigusivanjem ventila na tlacnoj strani pumpe Najces6e kombiniramo u praksi i jednu i drugu radnju jer paralelno sa smanjivanjem broja okretaja moramo i prigusivati tlacni venti1.No,kada na raspolaganju imamo pumpe kojima ne mozemo regulirati broj okrataja,upravljanje tlacnim ventilomje od velike pomoCika suzbijanju kavitacije.

2.3.Utiecai kavitaciie na rad pumpe / Fenomen formiranja mjehurica i njihova implozija poznat kao kavitacija ima nekoliko efekata na rad pumpe: buka vibracije mehanicko ostecenje pumpe gubitak hidraulickih svojstava pumpe Kolapsiranje (implozija) mjehura stvara jaku buku u prostoru u kojem pumpa radi, au kojem se cesto nalazi i dio posade koji je poslufuju.No, to je cesto najmanji problem koji nastaje kao posljedica kavitacije.Daleko vece posljedice kavitacije je gubitak hidraulickih performanci i ugrozavanje mehanickog integriteta pumpe. Hidraulicki efekt kavitacije predstavlja pad hidraulickih svojstava (manji head i dobava od ocekivanih vrijednosti). I I -..J - H 1(FT) - - - - - [ I-BREAK,... AUf""" . ....... ...... "- t-- J Q (GPM) Slika 23 - Pad performand pumpe uslijed djelovanja kavitacije Jos jedna ozbiljna posljedica kavitacije je mehanicko ostecenje koje se dogada zbog vibracija u pumpLVibracijenastaju uslijed neravnomjemogopterecenjarotora kroz koji prolazi mjesavina pame ' : tekuce faze i dolazi do lokalnih hidraulicnih udara zbog implozije mjehurica. J Ti hidraulicki udari fizicki ostecuje rotor, uzrokujuCi eroziju materijala sa povrsine impelera.VeliCina erodiranog materijala ovisi 0 intenzitetu kavitacije i materijalu rotora. Ukoliko je rotor napravljen iz celika, materijal erodira uslijed kombinacije korozije i erozivnog efekta koji prouzrokuje kavitacijski sok. Ukoliko je rotor napravljen iz materijala koji su otpomi na koroziju (bronza), ostecenje od kavitacije se manifestira u vidu malih kuglica na rotoru. Materijali koji su visokootpomi na koroziju (celik 316) su daleko manje podlozni erozijskom djelovanju kavitacije. U svakom slucaju, uklanjanje materijala sa povrsine rotora (erozija),se desava dok god traje kavitacija te se postupno stvaraju udubljena na lopaticama rotora. Vamo je znati da je pojava vibracija neovisna 0 eroziji lopatica rotora.Drugim rjecima, ne mora doCi do erozije da bi doslo do vibracija.One smanjuju vijek trajanja brtvenih elemenata, prstenova i lezaja, a pri ucestalim vibracijama dovode do njihovog trajnog ostecenja i loma.

2.4.Vrste kavitacija 2.4.1.Klasicna kavitacija Dogada se kada u rotoru apsolutni tlak gibaju6eg fluida padne ispod vrijednosti tlaka zasi6enja (vapour pressure) fluida.Posljedica ovog pada tlakaje fonniranje mjehuri6a.Nizi tlak u rotoruje uzrokovan porastom brzine fluida i gubicima (trenju) koji nastaju ulaskom tekuCineu rotor.MjehuriCiputuju noseni strujom fluida duz lopatica,raste tlak i mjehuriCiimplodiraju. Implozija je tako brza da proizvodi razornu buku (kao da se kamenje kotrlja kroz pumpu).Hidraulicki udari prouzrokovani implodiranjem mjehura su dovoljno jaki da uzrokuju zamor materijala. Prva reakcija na ovaj problem je provjera NPSHA i usporedba sa NPSHR.Odnos NPSHAJNPSHR mora biti dovoljno velik da bi sprijecio fonniranje kavitacijskih mjehura, odnosno mora biti zadovoljen uvjet: NPSHA > NPSHR Treba pri tome imati na umu da je upotreba centrifugalnih pumpi za transport vode zanemariva u usporedbi sa ostalim fluidima:sirova nafta, kemikalije, ukapljeni plinovi Koji imaju sirok raspon VP a koji ovisi 0 sposobnosti isparavanja svake komponente. 2.4.2.Recirkulacijska kavitacija Recirkulacijska kavitacija je poznata i pod nazivom rotacijska separacija (odvajanje).Ovaj tennin je upotrebljen da bi se opisalo fonniranje "parnih dZepova".Ovajtip kavitacije je manje poznat i razumljiv nego klasicna kavitacija. Postoje dvije vrste recirkulacijske kavitacije: Usisna recirkulaci;ska kavitaci;a Tocka "Y" Slika 24 - Usisna recirkulacijska kavitacija

Kako je kod kavitacije radna tocka van krivulje karakteristike pumpe, na ulazu u rotor dolazi do fonniranja vrtloga.Posto ne dolazi do smanjenja masenog protoka kroz pumpu, to znaCi da raste brzina fluida"-,,, prolaskom kroz lopatice rotora.Zbog vrtloga koji se stvaraju, smanjuje se veliCina protocnog kanala, a time se brzina dodatno pove6ava. Kako se pove6ava brzina, takoder se pove6ava i pad tlaka.Ukolko je pad tlaka toliko velik da vrijednost apsolutnog tlaka u pumpi padne ispod tlaka zasi6enja (VP) dolazi do klasicne kavitacije uslijed pocetnog djelovanja recirkulacijske kavitacije. Izlazna recirkulaciiska kavitaciia Drugi slucaj recirkulacije je kad fluid protjece preko lopatica rotora, tlak u blizini povrsine lopatice je manji pa se fluid nastoji odvojiti od lopatice. Lopatica rotora '- Dizajnirani napadni kut --./ Ulazni kut lopatice Napadni kut malog protoka D2- Slika 25 - Izlazna recirkulacijska kavitacija Do odvajanja toka teku6ine dolazi kada se napadni kut (razlika izmedu kuta protoka i izlaznog kuta lopatice rotora) pove6a iznad specificne kriticne vrijednosti.Prostor odvajanja se eventualno ispere, ali se mijenja kako se rotacija nastavlja.Taj prostor sadrZi pam koja je okruzena tekuCinom turbulentna strujanja koja ima ve6i tlak nego sto je tlak zasi6enja tekuCine. Taj se prostor odvajanja dalje puni s teku6inom kako putuje prema kraju lopatice.Pami "dzepovi" kolapsiraju (implodiraju) uzrokujuCi oste6enje povrsinske stijenke lopatice rotora.Ova pojava se moze desiti 200 - 300 puta u tijeku jedne sekunde. Posljedica recirkulacijske kavitacije su: vibracije buka pulsiraju6i tlak (neravnomjemi tlak na tlacnoj strani pumpe) Razvijeno je vjerovanje da je ova vrsta kavitacije mogu6a sarno kod pumpi velike snage.No i pumpe s rotorom od lijevanog zeljeza ili bronze mogu erodirati i pri manjim energetskim nivoima (pri radu s manjom snagom). /

OCitoje da se recirkulacijska kavitacija desava na suprotnoj strani lopatice nego sto je to u slucaju klasicne kavitacije.To pokazuje i slika 26: Ostecenja ulijed djelovanja usisne recirkulacijske kavitacije OStecenjaulijed djelovanja izlazne recirkulacijske kavitacije OStecenja ulijed djelovanja klasicne kavitacije Slika 26 - Ostecenja lopatica rotora uslijed djelovanja razlicitih vrsta kavitacija Ukoliko dode do toga da se protok u rotoru "vraca", moze doCi i do vrtlozenja.Ti vrtlozi mogu proCi kroz kanale rotora stvarajuci izlaznu recirkulaciju kao sto je to prikazano na slici 24 - tocka Y.Da bi pumpa radila na tocki najbolje iskoristivosti (Best efficiency point - BEP) doCice do povecanja vrtlotenja. Mnoge pumpe rade u uvjetima mjesovite usisne i izlazne recirkulacije, naroCitipumpe konstruirane za velike usisne specificne brzine (suction - specific speed).Posljedica te kavitacije je buka i erozijska ostecenja. Stupanj ostecenja ovisi 0 tipu rotora, stupnju recirkulacije, NPSH, karakteristici fluida koji se pumpa, materijalu pumpe i stupnju rada pumpe. Sto mote pomoci da se izbjegnu ovi problemi?Prvenstveno konstruiranje pumpi sa nitim usisnim specificnim brzinama i ogranicavanje stupnja rada pumpi (rad pri nitim Q). Ovome se mora pridodati i jedna naizgled kontradiktoma Cinjenica.Sve sto je do sada navedeno ide u prilog tvrdnji da ukoliko je pumpa ispod usisnog mjesta (dakle kada imamo suction head), uglavnom nece biti problema, odnosno mote se reCi da pumpa ima daleko manje problema pri radu.No u slucaju recirkulacijske kavitacije, poveceni suction head mote uzrokovati stvaranje upravo recirkulacijske kavitacije.Zbog toga je vrlo vaZno tocno dijagnosticirati problem jer posljedice mogu biti vece nego kod klasicne kavitacije.Dakle u slucaju "suction head" (usisno mjesto iznad sredisnje linije pumpe), prije se mote ocekivati recirkulacijska od klasicne kavitacije. Prevelika zracnost u pumpama, nastala kao posljedica istrosenih prstenova povecava mogucnost nastajanja i klasicne i recirkulacijske kavitacije. Kako povecano curenje u tocki - Z (Slika 24) narusava raspored protoka na ulazu u rotor, tendencija formiranja mjehura i "dtepova" raste. Dvostruko veca zracnost istrosenih prstenova povecava NPSHR za 40 - 45%.

2.5.0tkrivanie kavitaciiskol! ostecenia ~ Obe kavitacije za posljedicu imaju buku i vibracije tako da se najlakce mogu razlikovati prema mjestu ostecenja. a)Klasicna kavitaciia - ostecenja su smjestena na nevidljivoj (unutrasnjoj) strani lopatice (slika 26).PoCinjeblizu vodeceg ruba i moze se produziti do otprilike 2 - 3 duZine lopatice prije nego dode do implozije mjehura.Ostecenje se moze otkriti dodirivanjem Hi promatranjem unutrasnje strane lopatice s ogledalom. b)Usisna recirkulaciia - ostecenja su vidljiva na tlacnoj strani vodeceg ruba lopatice (slika 26) odnosno vidljive strane u blizini vijenca. 2.6.Kavitaciia kod centriful!alnih pumpi s radiialnim i miesovitim protokom Kod ovih pumpi, tekuCinaulazeCiu rotor dobiva na brzini.Posljedica porasta brzine je pad tlaka sto u " krajnjem slucaju (p < VP) rezultira kavitacijom.Taj prijelaz energije za vrijeme kavitacije stvama lokalne sil( sposobne da uniste povrsinu metala.Osim toga kavitacija uzrokuje i gubitak heada i smanjenje efikasnosti...J pumpe. Da bi se sprijecila kavitacija, spiralne (volute) i difuzijske (diffuser) centrifugalne pumpe moraju raditi sa usisnim tlakom kojije veCiod NPSHR. Zbog toga kod ovih pumpi instalacija mora biti takva kako bi onemogucila: . . . . . head nizi od head pri vrsnoj efikasnosti pumpe kapacitetveCinegokapacitpri vrsnojefikasnostipumpe suctionlift veci ili suctionheadmanjinego stoje preporukaproizvodacapumpe temperatura tekucine veca od temperature za koju je sistem konstruiran brzina veca od preporucene "- 2.7.Kavitaciia kod centriful!alnih pumpi s aksiialnim protokom (propelerne pumpe) Kod propelemih pumpi, tekucina ulazi u usisno zvono i vodi se u manju sekciju (grlo) odmah iza~ propelera (vijka).Kapacitet u toj tocki treba biti dovoljan da ipuni prostor izmedu lopatica propelera.Kada head naraste iznad sigumosne granice, kapacite se smanjuje na koliCinu nedovoljnu da ispuni taj prostor izmedu lopatica propelera, dolazi do kavitacije pri gotovo potpunom vacuumu.Kada dode do kavitacije, stvara se sila dovoljna da osteti povrsinu lopatice. Instalacija propelemih pumpi mora biti takva da onemoguCi: . . . . . head veCinego sto je head kod vrsnog opterecenja pumpe (vrsne efikasnosti pumpe) kapacitet manji nego sto je kapacitet pri vrsnoj efikanosti pumpe suction lift veCiHisuction head manji nego sto je preporuka proizvodaca pumpe temperatura tekuCineveca od temperature za koju je sistem konstruiran brzina veca od preporucene

3.KARAKTERISTIKA INSTALACIJE Vec smo kod proracuna TDH (Total Dynamic Head) vidjeli kako nastaje krivulja instalacije i gdje se nalazi optimalana radna tocka pumpe.U ovom poglavlju cemo se dodatno upoznati kako promjene pojedinih parametara pumpe i instalacije mjenjaju sposobnosti pumpe da izvrsi svoj zadatak a to je transport tekuCine. B Tank na obali hB h2 A hI hA Slika 27 Tank na brodu - Instalacija pumpe Pumpom s ove instalacije zelimo iskrcati teret iz tanka na brodu u tank na obali.Promatrajmo kap tereta u tanku na brodu (tocka A) koju zelimo premaciti uz pomoc pumpe u tank na obali (tockaB).Energetsku ravnotew ovog sistema postavljamo uz pomoc Bernoully-eve jednadZbe:Pri tome za usisnu stranu mozemo reCi: ukupna energija kapi tereta u tocki A ce biti jednaka energiji koju ce ta kap imati na usisu pumpe (tocka 1) uvecanoj za gubitke u usisnom cjevovodu: 2 + P .. Ukupna .g V + = hA 2g V ) '--p energija kapi A u tanku na brodu 2 + ----1-+ PI .g 2g -yr Ukupna energija kapi A na usisu pumpe gdje SU: PA - tlak u brodskom tanku p - gustoca tereta g - konstanta gravitacije = 9,81 mls2 VA- hI + brzinagibanjakapiu tockiA hA- visina tocke A isti parametri sa indeksom 1 odnose se na usis pumpe hfu - gubici trenja usisne instalacije L (1) hi u./

Ukoliko energetsku ravnotew postavimo i za tlacnu stranu instalacije,dobiti cemo slijedeci izraz: '-/ 2 ~ ~ 2g Y + .p.g 2 + h2 = PB + ~ ) ,!.g + hB + L 2g h I, (2) ./ Y Ukupna energija kapi A u tanku na obali Ukupna energija kapi A na tIaenoj strani pumpe Zbrojimo Ii ove dvije jednadZbe na naCin da se na Iijevu stranu grupiraju clanovi jednadZbe koji se odnose na stanje na usisnoj i tlacnoj strani pumpe,a na desnu stranu clanovi koji se odnose na instalaciju, dobiti cemo sIijedeCiizraz: 2 P2 - '-- p.g 2 2 2 PI + V2 -VI +(h2 -hJ= PB - PA + VB -VA +(hB -hJ+ ~p'g 2g 2g Y 'Y H = ukupna visina dobave (TDH) LhJu + Lhji ./ (3) Sto sve pumpa mora savladati da bi iskrcala teret '../ -./ Pretpostavljajuci da je brzina tekucine na nivoima tankova zanemariva,mozemo napisati: VA = 0; VB =0 Razlika tlaka u tanku na obaIi i tlaka u tanku na brodu Geodetska visina (visinska razlika nivou tekucina) /¥J = PB - P A hg = hB - hA UvrstimoIi ove vrijednostiu izraz(3), dobiticemo: !1p H=-+hg+Lhlu+Lhji p.g (4) ...rI Desna strana ove jednadZbe predstavlja parametre koje pumpa mora savladati da bi iskrcala teret. vJ Kada bi tankovi bili otvoreni (u njima vlada patm) 0+ !1p = 0 Kada bi pumpom prebacivaIi teret bez visinske razlike 0+ hg= 0 To znaCida u slucaju otvorenih tankova koji se nalaze na istim visinama, pumpa bi morala savladavati sarno gubitke u usisnom i tlacnom cjevovodu. Jos jedna napomena - ukoliko bi pumpa bila uronjena, iz izraza (4) je vidljivo da be bi bilo gubitaka u usisnom cjevovodu (hfu= O).Iz toga proizlazi da uronjena pumpa radi prakticki sa zanemarivim usisnim gubicima, pa ce kod zahtjevnih teretapumpe cesto biti smjestene u samom tanku (kemikaIije,LPG...) Vratimo Ii se u izraz (4), jasna namje i energija tlaka i potencijalna energija, no potrebno je jos vidjeti od cega se sastoje gubici instalacije. Postoji Citavniz iskustvenih formula i izraza koji objasnjavaju gubitke, te citav niz dijagrama i tabIica u kojima su prikazani gubici (trenje,otpori strujanja...) cjevovoda, ventila, koljena... izraZeni u head-u. Zaddati cemo se na jednom izrazu iz kojeg se vidi 0 cemu ovise gubici:

I I~+Ad Ihf = 'V 2 ako brzinu iz jednadZbe kontinuiteta zamjenimo sa v = Q , dobiti cemo: A 2g.A I Ihf I~+Ad = 2g.A2 gdje su:~ - koeficijent gubitaka koljena, ventila Q2 ~ A - koeficijent hrapavosti cjevovoda 1- duljina cjevovoda d - promjer cjevovoda g - konstanta gravitacije A - povrsina poprecnog presjeka cjevovoda Q - protok Vidimo da su za odredenu instalaciju koeficijenti gubitaka,hrapavosti, kao i dimenzije instalacije (1,d, A) konstante, tako da se izraz u razlomku moze zamjeniti konstantom K. K Ihf=K.Q2 Uvrstimo Ii gubitke ovako prikazane u izraz (4), dobiti cemo jednadzbu karakteristike instalacije: H = !1p +hg +K .Q2 (5) p.g JednadZba karakteristike instalacije (5) predocena u dijagramu H = f(Q), prikazuje se krivuljom (parabolom) koja mjenja tanges nagiba promjenom konstante K.Zbog toga odredenoj instalaciji pripada odredena karakteristika uz uvjet da se njena konstanta otpora i dimenzija (K) ne mjenja. Za ravnotemo stanje rada pumpe i instalacije vrijednosti Q i H moraju biti jednake i za instalaciju i za pumpu.One su jednake u sjecistu karakteristike pumpe i karakteristike instalacije.To sjeciste nazivamo radnom tockom (R). H(m) ~ r- Karakteristika prumpe ------------------- ----..... -..... -..... Radna tocka -, -, -,-, -," " " " " , hg . Karakteristika instalacije Stika 28 - Radna toeka sistema pumpe Q (m3/h)

Koliki je utjecaj instalacije na stupanj iskrcaja i head pumpe?To mozemo vidjeti iz slijedeceg primjera:Iskrcavamo iz broda uvijek istom pumpom,isti teret ali u tri razliciteluke iskrcaja,pokusajmo li ~ zamisliti kako razliCitainstalacija odreduje razliCituradnu tocku pumpe: Neka te tri obalne instalacije izgledaju ovako: . instalacij a 1 . instalacij a 2 instalacija3 AIm ih prikazemo u zajednickom dijagramu, imati cemo slijedece krivulje: H(m) Karakteristika instalacije 2 --------------------------- R3 Rl Karakteristka instalacije 3 , , , "" " " " " " Karakteristika pumpe Karakteristika instalacije I J. ., I , Q(m3/h) Slika 29 - Radne tocke pumpe pri razlicitim instalacijama Iz dijagrama je vidljivo da ce ista pumpa imati razliCite radne toeke pri razliCitim instalacijama.Najjednostavnija instalacija ce sjeCi karakteristiku pumpe pri u toeki RI (najveci stupanj iskrcaja uz najmanji zahtjevani head). Najzahtjevnija instalacija 3 (najvise koljena, najdtiZi cjevovod, najvece savladavanje visinske razlike...) ce sjeci karakteristiku pumpe u toeki R3 O+najmanji stupanj iskrcaja uz zahtjevani najveCi head.Drugim rjeeima, da bi pumpa iskrcala teret preko instalacije 3, potrebno je raditi manjim stupnjem iskrcaja jer se zahtjeva veliki head koji je neophodan da bi pumpa iskrcala teret. '

4.KARAKTERISTIKA CENTRIFUGALNIH PUMPI Vec smo prije vidjeli da sjeciste karakteristike instalacije i karakteristike pumpe predstavlja radnu tocku pumpe. Pokusajmo u ovom poglavlju vidjeti sto se desava sa radnom tockom (prateci Q, H, 17) ukoliko mijenjamo neke parametre, bilo pumpe ili instalacije. 4.1.Promiena broia okretaia pumpe H(m) Efikasnost ( 17) H1'.""""'."""""'.""'."'..""""""""""" H3-""""""""' = "'.""""..""."""".""..."""'.".""."""""."."""........................................................................... , ,L ," "" "," ," ," ," ," ! ! ," 750 1000 1250 Broj okretaja . . Q3 Q2 QI Q(m3/h) Slika 30 - Smanjivanj broja okretaja pumpe Vidljivo je da se smanjivanjem broja okretaja: . . . smanjuje efikasnost pumpe smanjuje se stupanj iskrcaja (kapacitet pumpe) smanjuje se i zahtjevani head => pumpa ce s manjim brojem okretaja lakse svladati instalaciju jer je potreban manji head

4.2.Promiena velicine (promiera) rotora H(m) Efikasnost ( 17) 79% Hl"""""""""""""""""""""""""""""""""= 'tH3"""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""................................................................................... ,- , / , ". , / ,/ ! i . ,'" ,'" ,'" - 10 cm 12 cm 14 cm promjer rotora "" "" . . Q3 Q2 QI .............................. Q (m3/h) Slika 31- Utjecajpromjena veliCiner%ra Smanjivanjem veliCine(promjera rotora): . smanjujese efikasnostpumpe . smanjuje se stupanj iskrcaja (kapacitet pumpe) . potrebanje manjiheadpumpeza savladavanje instalacije 4.3.Promiena staticko!! head-a (staticke visine usisa) Na slici 32 je vidljivo da povecanjem statickog head-a instalacije (povecanjem visinske razlike nivoa mjesta iskrcaja i mjesta ukrcaja) : . smanjuje se kapacitet pumpe . zahtjeva se veci head pumpe kako bi mogla savladati instalaciju ,~

H(m) ~ . I , I 7"" I ,;, , ,1 ; ..// I , , . """"" I "'.., ..,.. ' /'1 r Staticka visina usisa ........................................ Q (m3/h) Slika 32 - Utjecaj promjene staticke visine us isa na rad pumpe 4.4.Promiena otoora instalaciie Tlac.vent otvoren 1/2 H(m, Tlacni ventil otvoren 3/4 -.,"' """" ".. """"'""".............. .6.-1--------- '" I ----- Tlacni ventil potpuno otvoren """"""""'"."., . """"". ,."'",,.",,," """"""" r""""'""""", 1 1 1 ~ 1 "", "', "', ""... " KJakteristika J : pUIj:1pe ; i I ............................................................................................................................................ Slika 33 - Utjecaj prigusivanja tlacnog ventila pumpe na rad pumpe ' '. i ; Q (m3/h)

5.P ARALELAN I SERIJSKI RAD PUMPI . " '-./ 5.1.Paralelan rad l!!!!!!I!i U cilju poveCanja koliCine dobave za iznose koje ne moze osigurati jedna pumpa, postavljaju se dvije ili vise pumpi u paralelan rad kako bi istovremeno tiskale tekutinu u zajednicki tlacni vod.Radna tocka takvog rada se dobije iz presjeka karakteristike paralelnog rada pumpi i karakteristike instalacije. Slika 34 prikazuje dvije centrifugalne pumpe spojene u paralelu: 3 2 Povezimo dvije identicne centrifugalne pumpe u paralelan spoj.To mogu biti pumpe koje iskrcavaju neki teret iz tanka na brodu. Iz prethodnog teksta je jasno da je to '- potrebno kako bi povecali kolicinu dobave, / odnosno u nasem slucaju stupanj iskrcaja. Pogledajmo kako karakteristika ovih dviju pumpi spojenih u paralelu sijece karakteristiku instalacije. Slika 34-Pumpe uparakli Sto dobivamo paralelnim radom pumpi(tocka B): . vetikapacitet . vetihead H Da bi odredili pojedinacni kapacitet svake pumpe koje su spojene u paralelu, poYUcemo pravac do karakteristike pumpe 1 ili 2 (tocka G). ... Vidljivo je kapacitet svake pumpe (G) nesto '-./ nizi nego kada radu samostalno (A).Taj gubitak kapacitetaje na racun veceg head-a. 0 Slika 35- Dvije pumpe u paraleli Slika 36- Tripumpe u paraleli s H A a Povezujuci vise pumpi u paralelu ponekad smo razocarani sto ne dobijemo adekvatni uCinak. Iz slike 36 je vidljivo da povezujuci trecu pumpu (C) u paralelu, ukupna radna tocka je nesto iznad radne tocke dviju pumpi. Dakle, kapacitet ce se zanemarivo povecati, a kapacitet svake pumpe pojedinacno smanjiti.Daljnje slaganje pumpi u paralelu moze dovesti i do ukupnog smanjenja kapaciteta. ~

Vidljivo je da uvodenjem novih pumpi u paralelan rad obaramo kapacitet svake pumpe pojedinacno, sto znaci da rastu ukupni gubici (povecavaju se otpori u pumpi).Prema tome,povezivanju pumpi u paralelan rad treba pridavati veliku pozomost i voditi racuna 0 optimalnom broju pumpi jer uvodenjem dodatne pumpe mozemo smanjiti ukupni kapacitet. Sto to znaci? To znaci da povecavanjem broja pumpi povezanih u paralelu ne mora neminovno dovesti i do veceg kapaciteta. Slika 37 prikazuje paralelan rad triju pumpi razliCitihkarakteristika.Onakav rad pumpi nije dobra ideja jer ce jaca pumpa uvijek prigusivati (gusiti) slabiju pumpu i na taj naCince raditi izvan svoje optimalne radne tocke.Osim toga moze doCii do defleksije (progiba) osovine slabije pumpe te do kraceg vijeka trajanja lezaja i brtvi. Karakteristika svake pumpe sijece karakteristiku instalacije.Ukoliko pumpe A i B rade istovremeno, dobije se na kapacitetu uz isti head (A&B). Da bi se odredio protok svake pumpe pojedinacno,povuce se pravac prema krivulji A i vidljivo je da je kapacitet pumpe A dosta manji nego kada pumpa A radi samostalno. H A Q Slika 37 - Tri razliCite pumpe u paraleli Za pumpe u paralelnom radu vrijede slijedece relacije: . . . Head H = HA= HB= KoliCinadobave Q = (QA+ QB+...) Efikasnost 17= QA + QB + ... QA 17A . -+ Ukupni head jednak je pojedninacnom head-u svake pumpe '" + QB +... 17B Snaga pumpe p = r .H(QA+ QB +...) 55017 -+ Ukupna koliCinadobavejednakaje sumi pojedinacnih kolicina dobava svake pumpe

5.2.Seriiski rad pumpi ' / Povecanje izlaznog tlaka pumpe moze se dobiti provodenjem tekucine redom iz rotora u rotor u pumpi posebne konstrukcije (visestupanjske pumpe).Medutim, ako ovaj naCin ne daje trazeni izlazni tlak, visoki izlazni tlak se moze dobiti serijskim spajanjem pumpi. Karakteristika serijske veze dobije se nanosenjem HI vrijednosti na Q = konst. po ordinati H = f(Q) dijagrama.Radna tocka slijedi iz presjeka karakteristike instalacije i karakteristike serijskog rada pumpi. H Rl,2 - 1i 2 / 1 ili 2 Q Slika 38 - Serijski rad pumpi Na tankerima je ovakav naCinpovezivanja pumpi kod stavljanja urad Booster pumpi, bilo na brodu, bilo na obali.Booster pumpa se stavlja u serijsku vezu s pumpnim sistemom, a koristi se radi boljeg savladavanja instalacije, drugim rjeCimaradi smanjenja povratnog tlaka instalacije (back pressure). Jasno je da ce za posljedicu dizanja tlaka u sistemu kod serijskog spajanja pumpi doci i do boljeg i kvalitetnijeg stupnja iskrcaja. Za serijski rad pumpi vrijede slijedece relacije: "'-. . . Head H = (HI + Hz+...) Kolicina dobave -+ ukupni head jednak je sumi pojedinacnog head-a svake pumpe Q = QI = Qz =", -+ ukupna koliCina dobave jednakaje pumpe . Efikasnostpumpe 1]= HI +Hz +... HI -+-+... Hz 1]1 . rlz Snaga pumpe p= r.Q(HI +Hz +...) 5501] pojedinacnoj dobavi '-.-/

6.POVEZANOST PARAMETARA KOD CENTRIFUGALNIH PUMPI 6.1.Snecificni broi okretaia Hidraulicke performance centrifugalnih pumpi ovise 0 obliku i odnosu dimenzija rotora.Taj oOOosse moze izraziti u bezdimenzionalnoj veliCinikoju nazivamo specificni broj okretaja. Specificni broj okretaja (specific speed) - NS - karakteristika pri kojoj pumpa isporucuje dobavu od 1 GPM pri head-u od 1 ft.NS je bezdimenzionalna veliCina koja karakterizira geometriju pumpe.Pumpe istog NS, ali razlicitog promjera se smatraju geometrijski slicnima.NS se racuna prema slijedecem izrazu: NS = n..JQ VH3 gdje su: n - broj okretaja pumpe u minuti Q - kapacitet pumpe pri tocki najbolje iskoristivosti (BEP) u GPM H - head po stupnju pumpe u ft Hi NS vi!! = 3,65 4 H3 gdje su: u - broj okretaja pumpe u minuti Q - kapacitet pumpe pri tocki najbolje iskoristivosti (BEP) u (m3/h) H - head po stupnju pumpe u (m) Koja je prakticna vaZnost specificnog broja okretaja? Zanemariva za sve one koji upravljaju pumpama. No,specificni broj okretaja je bitan pri konstrukciji pumpe i pri podjeli pumpa: l.Podjela pumpi prema naCinuprotoka je uCinjenana osnovu specificnog broja okretaja:Prema ovom kriteriju pumpe dijelimo na: pumpe s radijalnim protokom - rotor tlaCi tekuCinu u radijalnom smjeru u oOOosuna osovrnu pumpe pumpe s aksijalnim protokom rotor tlaci tekucinu u aksijalnom smjeru u oOOosuna osovrnu pumpe pumpe s mjesovitim protokom rotor tlaCitekuCinuu smjeru izmedu radijalnog i aksijalnog protoka u odnosu na osovinu pumpe 2.specificni broj okretaja karakterizira i prihvatljivi omjer unutrasnjeg (Dl) i vanjskog promjera (D2) rotora pumpe Dl/D2> 1,5 -+ radijalne pumpe -+ NS = 500 - 5000 Dl/D2 < 1,5 -+ pumpe s mjesovitim protokom -+ NS = 5000 - 10000 Dl/D2 = 1 -+ aksijalne pumpe -+ NS = 10000 - 15000 - Primier:Koliki je specificni broj okretaja dvostupanjske pumpe koja pri BEP ima kapacitet od 400 GPM, head od 200 ft a radi s 1780 o/min? NS = 1780 .J400 ~( 2~O Y ~ 1126 -

6.2.Tocka naibolie iskoristivosti (Best Efficiencv Point - BEP) / BEP je kapacitet pri maksimalnom promjeru rotora pri kojem je iskoristivost najveca.BEP je vazan parametar za proracun specificnog broja okretaja, hidrodinamickih veIiCina pumpe, korekcije viskoziteta...Za optimalne performance, mnogi korisnici rade u rasponu BEP = 80% - 110 % 6.3.Snae:a poe:onskoe:motora (Brake Horsepower - BHP) Kako pumpa moze u raznim rezimima (razIicit Q i H), njezina radna tocka se mijenja uzduz krivulje karakteristike pumpe.Da bi to mogla ostvariti mijenja se i snaga koju dovodimo na vratilo pumpe (snaga pogona). BHP mozemo odrediti na dva nacina: 1.0Citavanjem BEP iz karakteristke pumpe koju dobijemo od proizvodaca pumpe rr.. PRICE pump CD. X MeDEL: SIZE: !"! PM: 1-1/2x 3 -6 3450 '- , 200 0'0/ ~ 150 / Point 120 !1pm @ 150' A~ad Head (Feet) 100 6.00' 50 BHP=6.8 Imo 0 5. 40 80 120 160 200 240 280 BlIP 320 '-- Flow (USGPM) ~ Slika 39 - Odreaivanje BHP Spustim Ii okomit pravac s radne tocke pumpe na krivulju BHP mozemo vrlo lako ocitati kolika je potrebna snaga na vratilu pumpe da bi se ostvario zahtjevani kapacitet i head. U nasem slucajuje radna tocka pri Q = 120 gpm i H = 150 ft sto odgovara snazi na vratilu pumpe od 6,8 hp. 2.Drugi naCindobijanja BHP je jednostavan proracun. BHP = Q. TDH . SG 3960.'7 gdje su: Q - kapacitet u gpm; TDH - ukupni head u ft; SG - specific gravity '7 - efikasnost pumpe ili BHP = p.g.H.Q '7 gdje su Q (m3/h); (m); p -gustoca(kg/m3);7-efikasnost H '

6.4.Vr~na (maksimalna) sna1!ana vratilu pumpe (End of Curve Horsepower - EOC) Kada se odabire (dimenzionira) pogonski motor pumpe, potrebno je poznavati za koju ce se namjenu pumpa koristiti, odnosno hoce Ii ona ponekad raditi pri svom vrsnom opterecenju, jasno najcesce kada se od nje zahtjeva veCi kapacitet.Pogonski motor pumpe se zbog toga mora dimenzionirati vodeci racuna 0 tom opterecenju. DakIe, ukoliko pumpa radi tako da joj je radna tocka pri kraju njezine karakteristike, vaZno je da posIjedica takvog nacina rada ne bude preopterecenje motora. To znaCi da pogonski motor mora zadovoljavati zahtjeve snage pri radu pumpe na kraju krivuIje (EOC). U prethodnom primjeru (slika 39) vidjeli smo da je za optimaini rad pumpepotrebna snaga na vratilu od 6,8 hp (KS).Ukoliko je potrebno da ista pumpa daje 255 gpm (rad pri kraju karakteristike), pogledajmo kolikaje potrebna snaga motora da ne dode do njegovog preopterecenja. rr.. P~ICEpump co. 200 MODEL: SIZE: X Rf=)M: 1-I12x 3 - 6 Eoe = 2SS 3450 gpm @ 80"IU~;Jd 150 Head (Feet) 1 00 50 0 Imo 5. 40 80 120 160 200 240 280 BlIP 320 Flow (USGPM) Slika 40 - Odreaivanje BHP pri vrsnom opterecenju Iz dijagrama sa slike 40 je vidljivo daje pri Q = 255 gpm zahtjevana snaga na vratilu pumpe od 10 hp. 6.5.Efikasnost .l!!!!!!.l!e Efikasnost pumpe je mjeril0 njezinih hidraulickih i mehanickih svojstava.Efikasnost je definirana kao omjer korisne snage (izIazne snage pumpe - Water horsepower) i snage na vratilu pumpe (brake horsepower). WHP .100% 17= BHP ili 17= PH = p. g . Q. H Pvp M.OJ WHP=Q.TDH 3960

gdje su: PH = WHP -+ izlazna snaga pumpe (hidraulicka snaga tekucine na izlazu iz pumpe) P vp = BHP -+ snaga na vratilu pumpe ~ TDH -+ total dynamic head - ukupna visina dobave p -+ gustoca tekuCine g -+ konstanta gravitacije = 9,81 mJs2 Q -+ kapacitet (m3/h) H -+ head (m) M -+ moment na vratilu pumpe (Nm) -+ kutna brzina vratila pumpe = 1r' n (S-I) 30 n -+ broj okretaja vratila pumpe (okr/min) (j) Efikasnost pumpe nam pokazuje koliko je izlazna energija manja od ulazne energije pumpe.Ukupni stupanj korisnog djelovanja (1]) sastoji se od zapreminskog stupnja korisnog djelovanja, hidraulickog i mehanickog stupnja korisnog djelovanja. Drugim rjecima, zbog gubitaka koji nastaju u pumpi, izlazna snaga pumpe je umanjena u odnosu na snagu narinutu na vratilu pumpe. Gubici (pretvorba energije) se moze prikazati jednostavnim crtezom: '---' ~ Pvp=M (j) . Snaga na vratilu pumpe l[j~ ........................................................................ oce::::==::::> DC( p~ Slika 41 ~~ ~ - Gubici I:" :> Mehanicki gubici Zapreminski gubici '---' ~~ idrn~i&i gubie; naga Da .Hl IZazu IZpumpe / u pumpi Eflkasnost ovisi 0 velicini, tipu i konstrukciji pumpe i ona se krece u rasponu od 65 - 80%. 6.6.Medusobni odnos parametara pumpe a)Promatrajmo promjenu kapaciteta (Q), head-a (H) i snage (Pvp)na vratilu pumpe ukoliko mjenjamo broj okretaja pumpe: z QI =~ Qz nz ~= ~ Hz [ nz] 3 Pvpl= ~ Pvpz [ nz ] '-./

gdje su: QJ, HI, Pvp. -+ Q2, H2, Pvp2 -+ parametri pri n. parametri pri n2 Povecavamo Ii broj okretaja pumpe, povecava se i NPSHR, ali ne mozemo ga odrediti iz ovih odnosa.Takoder iz ovih odnosa ne mozemo vidjeti kako se promjenom brzine mijenja efikasnost pumpe.Gomje relacije su dane za uvijek isti promjer rotora. b)Promatrajmo promjenu kapaciteta (Q), head-a (H) i snage (Pvp)na vratilu pumpe ukoliko mjenjamo promjer rotora s pocetnog D. na D2: ~ QI =DI Q2 D2 H2 = ~ 2 3, Pvpl [ D2 ] Pvp2 = Dl [ D2 ] c)Promatrajrno kako se mijenja head promjenom kapaciteta pumpe: HI H2~~Q, Q. ~ Q,I H, = HI~Q2 d)Odnos gubitaka u cjevovodu, ventilima u odnosu na kapacitet i promjer cjevovoda 2 hf2 Q2 hf. = [ Q. ] hf2 hfl d 5 = [ d: ] Primier I :Pri kapacitetu pumpe od 300 gprn gubici u cjevovodu iznose 20 ft.Koliki ce biti gubici pri kapacitetu purnpe od 500 gpm? hf2 = hfl Q2 2 = 20 [ QI ] 500 [ 300 ] 2 = 56 ft -+ gubici izraZeniu head-u Primier 2:Kroz cjevovod od 3" se pumpa tekuCinas protokom od 300 gprn uz gubitke od 20 ft.Koliki ce biti gubici pri istom protoku ukoliko je cijev promjera 2"? hl2 =hl.[ ::J ~ 20[ ~ r ~ 151,87ft Prirnier 3:Ukoliko pri head-u od 160 ft kapacitet iznosi 300 gpm, koliki ce biti kapacitet pri head-u od 100 ft? ~ ~ oo Q = Q ---1. = 300 = 237gpm 2 I HI 160

7.PODJELA CENTRIFUGALNIH PUMPI 7.1.Graficki prikaz podjele centrifugalnih pumpi Centrifugalne pumpe Centrifugalne pumpe s radijalnim protokom ! Centrifugalne pumpe s aksijalnim protokom Centrifugalne pumpe s mjesovitim protokom .I sa spiralnim kucistem propelerne s difuzorom Deepwell pumpe Uronjene pumpe Slika 42 - Podjela centrifugalnih pumpi 7.2.Centrifugalne pumpe s radijalnim protokom Ove pumpe se sastoje iz dva osnovna dijela: rotacijskog elementa (rotor i vratilo) i stacionarnog elementa (ku6iste, brtvenica i lezajevi).Teku6ina ulazi u pumpu i dolazi do pretvorbe brzine u tlak pom06u spiralnog kuCista (kod pumpi sa spiralnim kuCistem) Hi pom06u difuzijskih lopatica koje okrufuju rotor ( kod pumpi s difuzorom). 7.2.1.Pumpe sa spiralnim kucistem Centrifugalne pumpe s spiralnim kuCistem je najces6i tip centrifugalnih pumpi s radijalnim protokom.Kao sto prikazuje slika 43 rotor je smjesten u spiralnom kuCistu koje se postupno siri prema tlacnoj strani pumpe.Upravo zahvaljujuCi takvom obliku kuCista, smanjuje se brzina tekuCine unutar pumpe kako bi se dobilo na tlaku.Ovakva konstrukcija stvara nejednolik tlak duz ku6ista koji moze rezultirati velikim optere6enjem na rotor i mogu6nosti da dode do defleksije (progiba) i loma vratila. Centrifugalne pumpe sa spiralnim kuCistemmogu imati jedan Hi dva usisa.Kod pumpe koja ima jedan usis, rotor je podvrgnut velikom aksijalnom hidraulickom optere6enju.Kod pumpe koja ima usis s obe strane rotora, voda ulazi podjednako na obe strane uspostavljaju6i ravnotefu tlakova.Upravo zbog ove Cinjenice,pumpe s dva usisa mogu proizvesti daleko ve6e tlakove. Centrifugalne pumpe sa spiralnim kuCistemmogu biti jednostupanjske i visestupanjske (ovisno 0 broju rotora).Glavni razlog upotrebe visestupanjski pumpi je ve6i head kojeg proizvodi pumpa.Ukoliko je visestupanjska pumpa s jednim usisom, rotori su konstruirani s jednakim brojem ispusta koji su postavljeni u suprotnom smjeru kako bi vrsili hidraulicku ravnotefu svakog rotora.

Tlacna strana "- rotor Lopatice rotora 'Usis Ispust Stika 43 - Centrifugalna pumpa sa spiralnim kuCistem 7.2.2.Centrifuealne pumpe s difuzorom Tlacna strana Lopatice rotora -. r ./ difuzor usis rotor Stika 44 - Centrifugalna pumpa s difuzorom . Lopatice difuzora Kod ovog tipa centrifugalnih pumpi, rotor je okruzen difuzijskim lopaticama koje osiguravaju da tekuCina napusta pumpu manjom brzinom ( porast tlaka unutar pumpe).Lopatice difuzora osiguravaju kontrolirani protok i omogucavaju kvalitetniju pretvorbu brzine u tlak nego stoje to slucaj kod pumpi sa spralnim kuCistem.Gubici su manji buduci da je pretvorba brzine u tlak postupna.Difuzorske pumpe imaju efikasnost (preko 90%).One imaju i tu prednost sto je radijalno opterecenje rotora uravnotezeno sto smanjuje sanse za defleksiju i lorn rotora. One su obicno u primjeni za vece tlakove.Takoder mogu biti jednostupanjske i viSestupanjske. '- '-

7.3.Centrifuealne pumpe s aksiialnim protokom Aksijalne (propeleme pumpe) ne proizvode veliki tlak, ve6 je njihova prvenstvena zada6a veliki kapacitet (dobava).Uglavnom se postavljaju u vertikalnoj izvedbi Hi pod nekim kutem u odnosu na vertikalu, budu6i da je bitno kod ove pumpe da je rotor uronjen.To znaci da ove pumpe rade na principu da 6e samo ona teku6ina koja dode do rotora biti transportirana dalje. Proizlazi da ove pumpe nisu primjenjive kada imamo suction lift ( kada je pumpa iznad nivoa teku6ine) ve6 samo u slucaju suction head-a (pumpa ispod nivoa teku6ine). U nekim slucajevima mogu6aje i horizontalna izvedba ovakvih pumpi. osovina brtvenica ---, ffiJ1 - rml !...ill: Slika 45 - Propelerna pumpa 7.4.Centrifuealne pumpes miesovitim protokom Ove pumpe koriste i centrifugalnu silu i potisak da bi pokrenule teku6inu koja se istiskiva i u radijalnom i u aksijalnom smjeru u spiralnom kuCistu.Ovajproces je kombinacija procesa koji se desavaju u spiralnim i aksijalnim pumpama. 7.4.1.Deep well pumpe lako pod pojmom Deep well pumpa cesto smatramo da se radi 0 uronjenoj pumpi, ona ipak nije klasicna uronjena pumpa.Prvenstveno zbog Cinjenice sto je pogon pumpe na palubi , a uronjen je samo rotor. , Osim toga deep well pumpa je ona pumpa koja radi na centrifugalnom principu i ima difuzorske lopatice u ku6istu.Ona moze biti jednostupanjska HiviSestupanjska ovisno 0 zahtjevanom tlaku (head-u). Rotor je napravljen od nerdaju6eg celika koji ima dvostruko zakrivljene lopatice radi maksimalne efikasnosti.Precizno je obraden i dinamicki balansiran.Prvi stupanj rotora je konstruiran za vrlo niski NPSHR. Kuciste - u njemu su izlivene difuzorske lopatice i zatim fino obradene kako bi se osigurao protok teku6ine u iduCistupanj bez vrtlozenja.Mogu6eje i podesavanje pozicioniranja rotora preko podesavaju6e matice bez demontiranja pumpe. Odrivni Idai! -lezaji s kutnim kontaktom, najces6e u triplex kombinaciji, podmazivani mas6u

Klizni le.zaii- ugljicno impregnirani lezajevi koji osiguravaju suhi rad pri startanju i osiguravaju centricnost osovine i sprijecavaju vibracije '- Osovina pumpe - od nerdajuceg celika osigurana lezajevima Najveca primjena ovih tipova pumpi je kod LPG/LEG/LNG brodova gdje su se pokazale izvanrednima pri iskrcaju polupothladenih i potpuno pothladenih tereta.Uglavnom su visestupanjske , u svakom tanku se nalazi po jedna pumpa, a kod prijevoza potpuno potladenih tereta (fully refrigerated) vrlo cesto su dvije ovakve pumpe u svakom tanku. Pogon pumpi (EM ili hidraulika) je smjesten izvan tanka tako da je odrzavanje, a i upravljanje svedeno na zadovoljavajuCi nivo. ,/"'-:"i'~., "-, ~ !fr--~ a:.. . 1.""'-". pogon 'Iskrcajna glava f,'-~ ~ L Osovinski vod Pogonska osovina lezaj 'KuCiste , v' Slika 46 - Deep well pumpa Rotor (impeler) '--

7.4.2.Uroniene pumpe Pod uronjenim pumpama podrazumjevamo sve pumpe kojima je motor uronjen u tank ispod nivoa tekuCine.Na taj nacin je eliminirana duga osovina i problemi u svezi s njom kao sto je to slucaj kod deep well pumpi. Pogon kod uronjenih pumpi je najcesce hidromotor ili elektromotor.Tipicni predstavnik uronjene pumpe je Framo pumpa koja je najsiru primjenu nasla na tankerima za prijevoz kemikalija. Slripp.ng ,'a'.'~ '[.1'90 purg."<)1 Connec100n fOI comDfesseC a,r;nrlrogenJIGS Cor.erdam :o'pe _. --n- ' - :>V'9"'9 ... .-. --,.-. J , Co~~roam conce"".c pope HrCrau!;c conce"!r:c return pope H'oraJi: p'ne Cargo ooscnarge pope Dfess...e Carg:: sa.pponrg p'"" .. ~ Cofterdam surrounding hydraUicseclion High pressure h~ic moIO< .., VoIuIe c3sing AJowsfor . dismanUing and se<vice wdhout lilting ~ Stika 47 - Framo pumpa ' ()i seal CoIIerdam seal Cargo seal Ceramic sleeve

I I :'-'. .~..... '.. -.. .' I '-../' . I ~ . . I: - .I I , - ,, ;~; -r" ~ii ~:i .t. I ~r J 'I:', >:( .It ~I ii : =1 ~: J . . , ~: 2: :~U ., ~~ ~!1..-"""'-.~-, ~ I I '--"" I il ; 11--~,J_11 Tl li' ! , l i i I, I ",",,_Ii I }--" 1:1 ..u"., I :!, II ~ I: .:t i t 1.-. _ - -" ; . ~" . --. I - ~ 1 2 I 1;. II} I , , .' II 5 ~ I I i I . : I ~~ I jl TEE "i"i"E ] I I EEEEEE I. :::.:;: ~ I ~ r~ I I I I I~ : I I I fJ_- .~.-~~ ~ I I : I j ! I I i l£~-= : ,~.. ~~ --I ,--, / L --1 :: ~ r-1 . : I _- -' l.,.__~ Slika 48 - Uronjenapumpa( Framo pumpa) '--""'

Add a comment

Related presentations

Related pages

KOMSIJA IZ PAKLA 2 DIO 4 EPIZODA KRAJ !!!!!!! - YouTube

komsija iz pakla 2 dio 2 epizoda dosla mu je majka !!!!! ... 41:00 komsija iz pakla 2 dio 1 epizoda idemoo na ljetovanjee ...
Read more

Dizalice topline kroz 2015-tu godinu 2 dio | www ...

Dobro došli na ToplinskePumpe.com ... Dizalice topline kroz 2015-tu godinu 2 dio. veljača 18th, ... TP Tim na Zračne toplinske pumpe ...
Read more

Tanker - Wikipedia, slobodna enciklopedija ...

Pumpe na tankerima Pumpe ... Tipovi brodova i sustavi gradnje broda - Konstrukcija broda 2, Kalman Žiha; Trgovački brodovi. Teretni brodovi:
Read more

Natrium-Kalium-ATPase - DocCheck Flexikon

... Natrium-Kalium-Pumpe, Natrium-Kalium-Ionenpumpe, 3 Na + /2 K +-ATPase, Na-K-ATPase. ... Eine Hemmung der Natrium-Kalium-Pumpe fördert die Entstehung ...
Read more

Hidraulička pumpa - Wikipedija

Volumenske pumpe se dijele na: ... Postoje izvedbe s 2, 3, ... koja po obodu ima prstenasti kanal podijeljen na usisni i tlačni dio.
Read more

DRAGOVOLJAC | U NADI JE SPAS !? 2.dio

TREBA LI DANAS ĆIRILICA U HRVATSKIM ŠKOLAMA 2.dio 28.01 ... iako su na vrijeme upozoreni da ... već ostarjele političke pumpe koja izdaje svoju ...
Read more

SUVREMENE MOGUĆNOSTI RUKOVANJA UKAPLJENIM PRIRODNIM ...

Brodska pogonska postrojenja na LNG tankerima su u pravilu plinske turbine, koje omogućavaju pojedinačno korištenje tekućih goriva ili NG-a, ...
Read more

SISTEMI BALASTA I KALJUŽE - INDUSTRIJSKA ŠKOLA SPLIT ...

... Granica radnog područja REGULACIJA PROTOKA PUMPE Regulaciju protoka pumpe moguće je provoditi na nekoliko ... odrediti napor pumpe. Primjer 2.
Read more