Program i projekti Plinia Cuccurina za Izbor Istarskog župana

50 %
50 %
Information about Program i projekti Plinia Cuccurina za Izbor Istarskog župana
News & Politics

Published on February 9, 2009

Author: ladonja

Source: slideshare.net

Description

Program i projekti Plinia Cuccurina i udruge građana Ladonja - za Izbore Istarskog župana 2009. godine.

Plinio Cuccurin, kandidat „Ladonje – saveza za još bolju Istru“ za župana ZA JOŠ BOLJU ISTRU Izborni program Poreč, 7. veljače 2009.  

Uvod Ovaj program pripremljen je u skladu s Okvirnim pravilima o organizaciji i provedbi postupka „Predizbori 2008.“ liste Ladonja – savez za još bolju Istru i obvezama koje proizlaze iz tih Pravila, a prema kojima je kandidat koji u predizborima za kandidata za istarskog župana dobije najviše glasova i postane kandidat Ladonje – saveza za još bolju Istru dužan u roku od 60 dana od provedenih predizbora pripremiti i prezentirati svoj izborni program. Ovaj program predstavlja temeljni dokument, a sačinjen je poštujući i polazeći od ostalih dokumenata, koji čini okosnicu političkog djelovanja Ladonje – saveza za još bolju Istru za predstojeće regionalne i lokalne izbore 2009. godine. Program je koncipiran u dva dijela. U prvom su dijelu date temeljna načela i opće postavke politike koju namjeravam provoditi na čelu Županije, a potom prioriteti u djelovanju koje je nametnula globalna financijska i ekonomska kriza odnosno potreba što bržeg i hitnijeg suočavanja s njenim učincima radi ublažavanja posljedica krize na istarske građane i njezino gospodarstvo. Također, u tom dijelu Programa data su osnovna usmjerenja i politike po pojedinim područjima koje će u srednjem roku od četiri godine predstavljati okosnicu daljnjeg djelovanja „Ladonje – saveza za još bolju Istru“. U drugom dijelu Programa navedeni su prioritetni projekti koje namjeravamo pokrenuti u Istarskoj županiji. Program će se dopuniti i izmijeniti u skladu s prijedlozima građana i prihvaćenim stajalištima nezavisnih lista i udruga koje čine sastav Ladonje – saveza za još bolju Istru.   2

Sadržaj: Uvod ..................................................................................................................................... 2 I. Temeljna načela Programa ................................................................................................. 4 Efikasna lokalna samouprava – uvjet za daljnji razvitak demokracije i samouprave u Istri............ 8 Međusobna suradnja i koordinacija aktivnosti jedinica i tijela županijske i lokalne samouprave. 9 II. Prioriteti .......................................................................................................................... 12 III. Politike po pojedinim područjima ................................................................................... 15 Načela politike poduzetništva i ekonomskog rasta Istre................................................................ 15 Obrazovanje i usavršavanje .......................................................................................................... 18 Politika socijalne uključenosti ........................................................................................................ 20 Cjeloživotno učenje i doškolovanje – jamstvo opstanka na tržištu rada ................................... 20 Briga o djeci, starijim i nemoćnim – odraz naše ljudskosti i naše savjesti ................................. 21 Stambeno zbrinjavanje .............................................................................................................. 22 Zdravstvo................................................................................................................................... 23 Zaštita i očuvanje okoliša .............................................................................................................. 24 Kultura i očuvanje baštine ............................................................................................................. 27   3

I. Temeljna načela Programa NOVO VRIJEME TRAŽI VIŠE – NOVE LJUDE I DRUKČIJI PRISTUP…. Preuzimanje veće odgovornosti i kontrole nad vlastitom sudbinom i sudbinom sredine u kojoj živimo i radimo, stvaramo obitelj i odgajamo djecu imperativ je vremena u kojem živimo. Kao pojedinci ili kao članovi uže i šire društvene zajednice i u Istri - hrvatskoj županiji i europskoj regiji, svakim danom postajemo sve ovisniji jedni o drugima, potrebniji jedni drugima. Danas smo više nego ikad svjesni da bez međusobne suradnje, dogovora ili čak konsenzusa o najvažnijim pitanjima i problemima sredine u kojoj živimo, stalnog dijaloga i jačanja komunikacije te razmjene iskustva ne možemo postići viši životni standard, pomoći najugroženijima članovima naše zajednice i osigurati budući napredak naše Istre i svih njenih građana. Premda smo kao ljudi različiti po mnogočemu, živimo u gradovima i općinama čija razvijenost nije jednaka, ipak dijelimo istu sudbinu. A ona ovisi o nama i našoj snazi, našoj volji i našem znanju da shvatimo, a zatim i pokrenemo aktivnosti koje će naše danas učiniti boljim, a naše sutra sigurnijim i prosperitetnijim. UNATOČ IZAZOVIMA I KRIZAMA….. Promjene do kojih dolazi u prirodnom okolišu zbog globalnog zatopljenja, zagađivanja i drugih, klimatskim prilikama uvjetovanih razloga, globalni fenomeni, kao što su financijske i ekonomske krize ili energetski poremećaji, skoro članstvo Republike Hrvatske u Europskoj uniji, sve to izravno ili neizravno utječe na naše okruženje i doprinosi neizvjesnosti o tome što donosi budućnost. Znam da mnogi, kao što sam to i sam često činio, postavljaju pitanje – Može li se uopće nešto učiniti? Kako danas mijenjati stvari koje prije, u mnogo povoljnijim uvjetima nismo uspjeli promijeniti? Naš je odgovor: NISMO NEMOĆNI… Istina je, novi uvjeti i vrijeme zahtijevaju više - aktivniji i angažiraniji pristup svakog pojedinca, jačanje društvene kohezije i zajedništva kako bismo bili sposobniji i spremniji uhvatiti se u koštac s onim što donosi budućnost.   4

Premda na mnogo toga ne možemo utjecati, a osobito na rješavanje globalnih pitanja i savladavanje velikih kriza, ipak nismo nemoćni. Možemo i moramo sami, vlastitim snagama znatno aktivnije nego do sada rješavati one probleme koji su dio naše svakodnevnice i našeg okruženja, ne čekajući da to netko drugi čini za nas. Dužni smo i odgovorni prema svojoj djeci, zajednici pa i samima sebi, svojim znanjem i iskustvom, stručnošću i zalaganjem pokrenuti promjene i unijeti nužne novine kako bi nam već danas bilo bolje, kako bismo stvorili sigurniju i izvjesniju budućnost za našu djecu, naš kraj i prostor u kojem živimo. Naša budućnost ovisi i o načinu na koji ćemo MI, ljudi današnjice upravljati, koristiti i kako ćemo očuvati resurse s kojima raspolažemo – okoliš, prirodnu, kulturnu i društvenu baštinu, ljude i njihovo znanje i vještine te ostvariti interakciju među njima, čiji rezultat mora biti održivi rast i razvoj. MI MORAMO I MOŽEMO DRUKČIJE…. Zato što se ekonomska aktivnost i rast koji stvara novu vrijednost i osigurava veće zapošljavanje događa na određenom mjestu i prostoru, na određenom lokalitetu, u određenoj sredini. Ovdje, u Istri, njenim gradovima i općinama. Svaki je naš poduzetnik „proizvod“ sredine u kojoj obavlja svoju djelatnost, oličenje naše poduzetničke kulture, „dijete“ naše sredine koje je sposobno i dovoljno odvažno da preuzima poduzetničke rizike i odgovornost za svoju ali i sudbinu te sredine i pridonese njenom blagostanju. Zato što socijalnu pravdu i borbu protiv siromaštva, veću socijalnu uključenost i brigu prema najugroženijima dijelovima stanovništva vodimo na lokalnoj razini, u našim lokalnim institucijama, za naše susjede, roditelje i prijatelje, mi gradimo škole za našu djecu i mi smo, ovdje i sada, oni koji možemo i moramo učiniti sve kako bi njihove živote učinili kvalitetnijim i dostojanstvenijim. Zato što su prirodni resursi, ljepote flore i faune dio našeg neposrednog okruženja, onog u kojem živimo i radimo, u kojem uživamo, pa je na nama i najveća odgovornost da ih zaštitimo i sačuvamo za budućnost. NA TEMELJU VLASTITIH RESURSA I POTENCIJALA…. U Istri raspolažemo jedinstvenim prirodnim i društvenim resursima od kojih su mnogi još neistraženi i skriveni. Oni se od jednog do drugog dijela Istre razlikuju po mnogim značajkama, pa u svakom njenom kraju i mjestu nalazimo specifična i autohtona obilježja i posebnosti, bilo da se radi o prirodnim ljepotama, povijesnom nasljeđu ili kulturnoj baštini. Ljudi koji ovdje žive različitog su porijekla, kulturnih i tradicijskih vrijednosti.   5

Raznolikost i različitost su istarske osobine, njena vrijednost i snaga. A istarski napredak i budućnost ovise o našoj vlastitoj sposobnosti da ih prepoznamo i pažljivim korištenjem ujedinimo u jedinstven i neponovljiv brand – Istru – poduzetnički dinamičnu i inovativnu, društveno odgovornu i socijalno osjetljivu, odlučnu da zaštiti svoja prirodna bogatstva i očuva svoj okoliš i za generacije iza nas. Drugim riječima, koncept razvoja mora zadovoljiti potrebe današnje Istre u ekonomskom, socijalnom i društvenom pogledu, ali ne smije dovesti u pitanje mogućnost budućih generacija za zadovolje svoje potrebe posebno kada se radi o okruženju u kojem će živjeti - prirodi i okolišu. .. ISTRI MORAMO DATI NOVU SNAGU…NOVO SUTRA…. Konsenzus i suradnja, jačanju kulture dogovora i pregovora, međusobno uvažavanje i tolerancija, partnerstvo i dijalog temelji su na kojima ćemo graditi budućnost Istre. Uključivanjem građana, uvažavanjem njihovih interesa, rješavanjem njihovih životnih problema stvorit ćemo uvjete za unapređenje kvalitete života i poboljšanje standarda naših građana, osnažiti demokratske standarde, razviti jaku participativnu demokraciju i interes zajednice postaviti na prvo mjesto - ispred interesa pojedinca ili određene interesne skupine. Zajedno, okupljanjem i uključivanjem svih ljudi koji žele, mogu i hoće dati vlastiti doprinos daljnjem razvitku Istre na spomenutim načelima osigurat ćemo bolje sutra našoj djeci i generacijama iza njihove. Konačno, jačanjem unutarnje kohezije stvarno ćemo osnažiti i stupanj vlastite, istarske autonomije u nacionalnim okvirima, a prelijevanjem i prenošenjem istarskih iskustava na ostatak Hrvatske te promicanjem politike suradnje i povezivanja s ostalim županijama doprinijeti ukupnom društvenom razvitku države i procesu decentralizacije. … JER ZNAMO DA SAMO ZAJEDNIŠTVOM I PARTNERSTVOM MOŽEMO POBIJEDITI NESIGURNOST I STRAH I OTVORITI NOVE PERSPEKTIVE.. Istra mora postati zajednica sa snažnom društvenom kohezijom koja će jačati njenu unutarnju snagu i neovisnost prema utjecajima izvana. Moramo stvoriti zajednički sustav vrijednosti koji će se temeljiti na većoj suradnji, povezivanju, interakciji i stvaranju međusobnog povjerenja između svih segmenata i dijelova našeg društva, od poduzetnika, udruga, pojedinaca pa do predstavnika vlasti jedinica lokalne samouprave.   6

Posebna je zadaća osigurati otvorenost tijela jedinica lokalne samouprave prema građanima i povratiti njihovo povjerenje u njenu vjerodostojnost, nepristranost i objektivnost. Kako bi se to postiglo uvjet su pravovremeno i kvalitetno informiranje građana o aktivnostima lokalne samouprave, osiguranje sudjelovanja građana pri donošenju odluka o važnim projektima i osobito pri utvrđivanju proračuna jedinica lokalne samouprave, stalno praćenje realizacije odluka i utroška proračunskog novca, uvažavanje ideja i prijedloga građana, a nadasve povećanje efikasnosti i djelotvornosti njihova rada. Tijela lokalne i županijske vlasti moraju znati poduzimati inicijative kada je to potrebno (nikad neću reći: „Moja su vam vrata otvorena“ već ću ih sam otvoriti – pozivanjem i organiziranjem susreta, traženjem sugestija i prijedloga od svih onih koji znaju više i žele doprinijeti zajedničkom boljitku). … ISTRI TREBA KOALICIJA ZA PROMJENE JER ISTRA MOŽE JOŠ BOLJE I ZASLUŽUJE VIŠE Naša je vizija budućnost Istre kao zemlje u kojoj se živi još bolje, još sigurnije i sretnije nego danas. Naš je cilj da Istra postane gospodarski najkonkurentnija hrvatska županija, s nultom stopom nezaposlenosti, uvjetima života i standardom istarskih građana na razini najprosperitetnijih europskih regija, očuvanom baštinom i okolišem. Za ostvarenje tog cilja potrebna nam je koalicija i potpora građana – istarskih žena i muškaraca različitih profesija i različitih znanja, bez obzira na godine i uzrast, socijalni status ili političko opredjeljenje – koalicija za promjene, nove ljude i nove ideje. Ova koalicija mora uspjeti jer je to koalicija koja polazi od onog što je najbolje i najvrednije u svakom od nas, a to je pripadnost i ljubav, briga za boljitak Istre i svih onih koji ovdje žive i rade zato jer to žele i jer vole Istru, a ne zato što nemaju drugog izbora ili drugih mogućnosti. Istra je naša snaga, naša inspiracija, ona nas poziva da se okrenemo oko sebe, pogledamo, prepoznamo i otkrijemo kod naših sugrađana i u našem okruženju, vrijednosti i vlastitu snagu s kojima ćemo biti u stanju pobijediti za još bolju Istru.   7

Efikasna lokalna samouprava – uvjet za daljnji razvitak demokracije i samouprave u Istri Polazeći od Ustavom Republike Hrvatske danih zadaća, regionalna i lokalna samouprava moraju osigurati uvjete za ostvarivanje osnovnih potreba i rješavanje životnih problema građana te im omogućiti uključivanje u politički život svoje sredine. Kvalitetna i efikasna administracija na regionalnoj i lokalnoj razini, pa i u Istri, je nezamjenjiv uvjet za ostvarivanje ciljeva bržeg gospodarskog rasta i povećanja standarda građana ali i za osiguranje uvjeta koji se odnose na zaštitu i očuvanje okoliša. Međutim, u današnjim uvjetima značaj regionalne i lokalne samouprave i njihovih službi, kao što to pokazuju iskustva razvijenih zemalja, osobito članica Europske Unije nadilazi te, osnovne i tradicionalne funkcije. Lokalna i područna samouprava dobivaju novu dimenziju i nove zadaće. Oni postaju partner i suradnik, kako građanima, tako i poduzetništvu. Pri tome, otvorenost i transparentnost u radu i konsenzus pri donošenju važnih odluka, poput onih koje se odnose na utvrđivanje proračuna i način korištenja proračunskih sredstava, ulazak u velike infrastrukturne projekte ili investicije, postaju njezin stil i način rada. Zato i u Istri želimo razvijati lokalnu samoupravu koja će biti u stanju preuzimati sve veću odgovornost za razvitak vlastite zajednice i regije u cjelini, koja će, neovisno o stranačkoj pripadnosti ili drugim sličnim kriterijima, na isti način i polazeći od volje građana služiti svim građanima, usmjeravati svoje aktivnosti na traženje najboljih rješenja u odnosu na potrebe građana, od onih osnovnih i egzistencijalnih pa do onih na području poticanja poduzetništva, kulturnih, sportskih, itd. Kako bi to stvarno i postala, naša lokalna samouprava i njezina izvršna tijela, službenici i namještenici koji izravno provode i izvršavaju njene poslove, moraju zato biti motivirani i dobro organizirani. Kao što ključ uspjeha svakog uspješnog poduzeća nije ni u tehnologiji, pa čak ni u produktivnosti, već u dobroj organizaciji i menadžmentu, tako će i naša samouprava postati bolja, a građani zadovoljni samo ako njome upravlja „menadžment“ koji joj zna dati smjer i postaviti ciljeve i zadatke, uspostaviti kriterije i „benchmarke“ za mjerenje rezultata njezinog rada. Tek tada će se ostvariti istinska decentralizacija i zaživjeti efikasna lokalna samouprava. Za takvu preobrazbu lokalne samouprave nužno je mijenjati njezin naslijeđeni mentalitet, jačati svijest administracije o zajedničkim interesima, o važnosti njene uloge u stvaranju uvjeta za konkurentnost vlastite zajednice, ukupan održivi rast i razvoj te zajednice, te ulagati u njeno znanje i osigurati uvjete za njezin rad.   8

Kroz stvaranje svijesti o zajedništvu i pripadnosti istom sustavu i vrijednostima lokalne zajednice s vremenom ćemo izmijeniti i ojačati njenu vjerodostojnost i kvalitetu. U želji da u našoj Županiji iskoristimo sve pozitivne učinke političke i financijske decentralizacije koju nam pruža postojeći sustav i važeće zakonodavstvo ali i da se pripremimo za vrijeme u kom će se stupanj decentralizacije i povećati, potrebno je jačanjem suradnje tijela jedinica lokalne samouprave, objedinjavanjem određenih poslova ili osnivanjem zajedničkih upravnih tijela, osigurati veću efikasnost, racionalnost, a time i uštede i onako nedovoljnih sredstava i ljudskih resursa kojima raspolažemo, osobito u manje razvijenim dijelovima Istre. Mogućnosti i potencijali za suradnju su neistraženi i nepoznati, ali zasigurno bez toga, bez sinergije, dijaloga i međusobne koordinacije aktivnosti, uključivanja građana, širenja partnerstva i snažnijeg povezivanja sa svima onima koji su uključeni u život svake lokalne zajednice, nije moguće na zadovoljavajući način i u mjeri u kojoj to od nas očekuju naši sugrađani služiti njihovim interesima i osigurati napredak i prosperitet naše zajednice. Međusobna suradnja i koordinacija aktivnosti jedinica i tijela županijske i lokalne samouprave U svojim aktivnostima i politici koju namjeravamo provoditi, ono što čini okosnicu našeg budućeg djelovanja je uspostava intenzivne i redovne međusobne suradnje i koordinacije između institucija, poduzetnika, nevladinih organizacija, a osobito jedinica lokalne samouprave unutar Istarske županije jer: - veličina i ekonomska snaga većine gradova i općina koje se svrstavaju u kategoriju malih gradova i općina, ukazuje na postojanje vrlo sličnih problema i izazova koji bi se lakše i uspješnije – efikasnije i brže mogli rješavati kroz međusobnu suradnju i koordinaciju aktivnosti nego izolirano i pojedinačno kao što je sada slučaj, osobito, s obzirom na ograničene resurse, materijalne i ljudske, u najmanjim ili najnerazvijenijim općinama; - razlike u stupnju gospodarske razvijenosti između jedinica lokalne samouprave u Županiji, uzrokovane dosadašnjim odnosom i razvojnim prioritetima Županije, kao obvezu nameću veće angažiranje i aktivnost, kako Županije, tako i onih razvijenijih gradova i općina u poticanju i pomoći razvoju manje razvijenim gradovima i općinama s ciljem ravnomjernijeg i ujednačenog razvoja regije u cjelini; - rastuća mobilnost resursa, kao i integracijski procesi na nacionalnoj razini, proširuju potrebu i mogućnosti međusobne suradnje između istarskih gradova i općina ali i širenje te   9

suradnje izvan regije (županije) s drugim županijama u Hrvatskoj te regijama izvan granica naše zemlje; - sve veća i bolja prometna povezanost te suvremeni način komunikacije smanjuju udaljenosti i omogućuju povezivanje i suradnju na konkretnim projektima, zapošljavanju i ostalim aktivnostima izvan sjedišta poduzetnika odnosno mjesta boravka građana. Svrha uspostavljanja čvršće suradnje i povezivanja jedinica lokalne samouprave unutar Županije je stjecanje i prenošenje iskustava, ohrabrivanje razmjene znanja i ideja, umrežavanje, postizanje nove kvalitete u radu tijela jedinica lokalne samouprave, osobito njene administracije i širenje svijesti o tome da se određeni problemi mogu bolje i brže rješavati zajedničkim akcijama i aktivnostima, što doprinosi jačanju svake JLS uključene u tu suradnju ali i Istre u cjelini. Stoga je stvaranje povoljnog okvira (okruženja) za suradnju među svim JLS, ali i drugim akterima na razini županije jedan od temeljnih ciljeva ovog Programa. Važno je imati u vidu da će se njegovati i zagovarati suradnja između svih jedinica lokalne samouprave, koje za to iskažu interes, te da će ona nadilaziti stranačke okvire. Potreba za suradnjom polazi od «win – win» načela prema kojem su svi njeni učesnici - dobitnici i ona svima donosi korist. Premda važna, čvršća suradnja i koordinacija aktivnosti se neće ostvariti samo zato jer mi to želimo, sama po sebi. Svjesni činjenice da se radi o iznimno zahtjevnom procesu promjene pristupa i izgradnji atmosfere međusobnog povjerenja, moramo pokrenuti aktivnosti koje će taj proces učiniti mogućim i provedivim. Stoga će se najprije identificirati područja moguće suradnje i uspostaviti izravna komunikacija s tijelima jedinica lokalne samouprave i drugim institucijama pri čemu će ih se upoznati s ciljevima i prednostima jačanja suradnje na pojedinim područjima. Suradnja se temelji na povjerenju, a ono se ne može propisati formalnim aktom ili naredbom već se uspostavlja iskazivanjem slobodne volje i željom ljudi da zajednički doprinesu ostvarenju određenog cilja. U isto vrijeme, suradnja ne znači potpunu suglasnost ili dogovor o svim pitanjima, jer će uvijek postojati područja od posebne važnosti za određenu jedinicu lokalne samouprave ili područja u kojima će se među njima pojaviti konkurencija i različiti interesi.   10

Kako namjeravamo uspostaviti i širiti suradnju? Aktivnim uključivanjem župana i Županije koji moraju biti nositelji, pokretači i glavni zagovornici te suradnje: – osnivanjem stalnih radnih tijela i foruma na kojima će se: a) župan-gradonačelnici-načelnici ali i predstavnici predstavničkih tijela županije, općina i gradova redovno sastajati i razmjenjivati informacije, razmatrati određena pitanja i predlagati rješenja određenih problema, b) predstavnici jedinica lokalne samouprave baviti pitanjima po pojedinim područjima (okoliš i prostorno uređenje, promet, turizam, itd.), a na razini pročelnika, načelnika ili voditelja službi); - poticanjem i stvaranjem uvjeta za uspostavu izravne suradnje između pojedinih jedinica lokalne samouprave na područjima od zajedničkog interesa, sa ili bez uključivanja regionalne (županijske) vlasti u tu suradnju (Projekti e-uprava i dr.); - poticanjem i pozivanjem odnosno davanjem inicijativa poduzetnicima, udrugama građana i ostalim građanskih inicijativama, kulturnim i sličnim institucija u jedinicama lokalne samouprave na uspostavu suradnju s ciljem identificiranja zajedničkih interesa, a potom i pokretanja zajedničkih projekata – u gospodarstvu, turizmu i kulturi, itd. - osnivanjem stručnih savjetodavnih tijela pri uredu župana koje će činiti stručnjaci iz različitih društvenih struktura, primjerice znanstvene zajednice (Sveučilište Pula ali i drugi znanstvenici koji su zainteresirani za razvoj Istre), gospodarstva (veliko i malo/obrtnici), gospodarskih udruženja, profesionalnih udruga, pojedinaca i slično, kako bi se otvorio prostor za uspostavu stalnog dijalog i stvorili uvjeti za jačanje demokratske kulture vođenja „pregovora“ o bitnim temama i pitanjima budućeg razvoja Istre, načinu rješavanja problema na onim područjima koja određuju uvjete života i rada u Istri. Takva tijela osobitu važnost imat će u pripremi za donošenje odluka o velikim projektima, primjerice u infrastrukturi, velikim investicijskim gospodarskim projektima koje poduzimaju privatni investitori a utječu na okoliš i slično. Suradnja i koordinacija aktivnosti na iznesenim osnovama imaju za cilj jačati: - otvorenost za nove inicijative i nove oblike suradnje unutar ali i izvan Županije, - dijalog i s onima koji imaju drukčije mišljenje, - povjerenja u institucije i u one koji obavljaju poslove za opće dobro svih građana Istre, - suvremena znanja i prakse u radu te u profesionalizaciji lokalne samouprave, - jedinstvo građana bez obzira na stranačku pripadnost i pojedinačne interese.   11

II. Prioriteti Zadaće koje postavlja vrijeme u kojem živimo – suočavanje s krizom i izazovima koje donosi ne trpe odgodu već traže akciju Promjene u užem i širem okruženju, a osobito one koje donosi globalna financijska i ekonomska kriza, a kojih još nismo u potpunosti ni svjesni ali ćemo posljedice zasigurno osjećati niz godina tjeraju nas da mijenjamo prioritete svog djelovanja, da se okrenemo oko sebe i barem pokušamo najprije sagledati, koliko je to god moguće, posljedice tih promjena, a zatim i da pokrenemo aktivnosti, akcije i korake kako bi ublažili one negativne, sveli ih na najmanju moguću mjeru i pomogli onima koje one najviše ugrožavaju. U takvim vremenima, uloga države na svim razinama vlasti je bitno drukčija nego u „dobrim“ vremenima. Drugim riječima, u kriznim razdobljima moramo se angažirati i nalaziti načina kako pomoći gospodarstvu, kako spriječiti pad zaposlenosti, kako poticati rast, i u konačnici kako minimizirati negativne efekte recesije na naše građane, osobito najugroženije kategorije s najnižim dohocima i kako zadržati istu razinu socijalnih prava, standarda u zdravstvu, školstvu i slično. Vrijeme krize je vrijeme za hrabre i odlučne poteze, a ne za panične i ishitrene. Vrijeme krize, više nego bilo koje drugo zahtijeva zajedništvo, partnerstvo i suglasnost oko utvrđivanja vizije, potom i strategije budućeg razvoja. To je vrijeme koje nosi opasnosti, izazove, ali i prilike. Što nam je činiti? Suočiti se s kriznim vremenima možemo samo ako usporedo pokušamo odmah odgovoriti na trenutne negativne učinke krize mjerama koje djeluju brzo i efikasno, te ako na drugoj strani stvorimo uvjete da na duži rok postanemo manje osjetljivi na ovakve i slične krize odnosno da unaprijedimo ukupnu konkurentnost istarskog gospodarstva. Polazeći od ovog pristupa treba bez odgađanja: 1. sagledati i analizirati učinke krize na gospodarstvo Istarske županije, a zatim mjerama koje županiji, gradovima i općinama stoje na raspolaganju što prije, djelovati na ublažavanje tih učinaka i konkretnim mjerama pomoći gospodarstvu i građanima. Sve mjere moraju biti usmjerene tako da olakšaju poslovanje, umanje terete i namete gospodarstvu i stanovništvu. One moraju također pokazati brigu vlasti za teškoće s kojima se građani svakodnevno suočavaju i jačati njihovo povjerenje u sposobnost, znanje i volju da se problemi rješavaju:   12

a) uvesti politiku štednje i racionalizacije proračuna - preispitati i smanjiti postojeće naknade i druga davanja poduzetnika, a koje su u nadležnosti jedinica lokalne samouprave te pokrenuti aktivnosti međusobne suradnje i zajedničkih projekata na razini gradova i općina, primjerice kroz projekt objedinjene javne nabave i slične, b) osigurati financijske potpore onim kategorijama gospodarstva kojima su one najpotrebnije (osobito malom poduzetništvu) kako bi ublažili ili barem djelomično umanjili utjecaj krize na njihovo poslovanje (naknade za ceste i sl.) i olakšao pristup kapitalu. Zato treba pripremiti ciljane programe subvencija kamata, jamstava ili izravnih subvencija za one djelatnosti koje najviše trpe od posljedica krize ( sektorsko povezivanje u cilju povećanja konkurentske sposobnosti), c) rasteretiti plaće zaposlenika kroz smanjivanje ili ukidanje prireza,odnosno ne povećanje komunalnih naknada kako bi se umanjio pad realnih dohodaka građana, d) zajedno s nadležnim institucijama i poslodavcima pripremiti programe zbrinjavanja i ponovnog povratka na tržište rada viška zaposlenika te smanjiti utjecaj ekonomske krize na najranjivije kategorije građana kao što su umirovljenici, starije i nemoćne osobe, nezaposleni, djeca i slično. 2. Usvojiti Strategiju daljnjeg razvitka Istarske županije na temeljima održivosti polazeći od potrebe stvaranja uvjeta za dugoročni ekonomski rast, očuvanja i zaštite okoliša te jačanja socijalne pravde. Strategija mora biti sveobuhvatna kako bi odgovorila na pitanja kako se nositi s izazovima koje donosi „sutra“ i zahtjevi novog doba te kako osigurati: ravnomjeran i uravnotežen gospodarski razvitak svih dijelova Županije, razvoj infrastrukture, uvođenje novih „čistih“ tehnologija, zaštitu i očuvanje okoliša, kako osigurati dovoljno energije iz tradicionalnih i alternativnih izvora, kako postići veću energetsku efikasnost i uštede energije, kako koristiti prirodne resurse i osigurati dovoljno ljudskog kapitala za realizaciju budućih projekata, itd. Strategija mora odgovoriti i na pitanje kako osigurati sinergijsko djelovanje gospodarske i obrazovne politike u svjetlu demografskih kretanja, kako jačati povezivanje i bolje usklađivanje obrazovnih programa i potreba gospodarstva, na jednoj strani, a na drugoj, na koji način poticati suradnju poduzetnika u našoj županiji, stvarati uvjete za razvoj klastera, kako u tradicionalnim sektorima, tako i u novim, inovativnim i tehnološki naprednim segmentima industrije i usluga, za što u Istri postoje temelji ali i potreba jer turizam i poljoprivreda, te postojeći industrijski sektor nisu dovoljan jamac budućeg ekonomskog rasta. Strategija se mora temeljiti i biti donesena uz konsenzus svih steakholdera. 3. Uvjet bez kojeg se ne može je povećanje učinkovitosti i kvalitete javnog sektora, odnosno administracije u našim općinama i gradovima, koje moraju biti servis u funkciji olakšanja života građanima i poslovanja poduzetnicima. Pritom, sustavno i odlučno spriječiti negativnu selekciju kadrova, nepotizam i korupciju (Projekt javna uprava).   13

Sada je vrijeme za akciju Moramo pokazati da imamo dovoljno snage, znanja, odlučnosti za suočavanje s izazovima i prijetnjama koje donosi financijska i ekonomska kriza koja se s globalne razine „prelijeva“ i zahvaća sve, ne ostavljajući nikog pa ni nas po strani. S obzirom na strukturu istarskog gospodarstva u kojem prevladava turizam i prerađivačka industrija koje su izvozno orijentirane zasigurno ne možemo izbjeći njezine negativne učinke. Zato ne smijemo čekati Vladu ili bilo koga drugog da nam ponudi rješenja kako se s nositi s krizom, kako sanirati štete i osigurati oporavak. Premda će naravno biti potrebno osigurati suradnju i koherenciju mjera i tijela na nacionalnoj razini s onima na županijskoj i lokalnoj nužno je da Županija žurno i odlučno sa svim raspoloživim mjerama ali prije svega na osnovi dogovora i suradnje pokrene i koordinira sve spomenute aktivnosti na županijskoj razini postigne unutarnji konsenzus i platformu za te aktivnosti. Zato ćemo: a) okupiti sve gospodarstvenike i s njima dogovoriti buduće aktivnosti i poteze, njihove prioritete i redoslijed aktivnosti kojima im moramo pomoći u rješavanju problema koje donose novi izazovi, b) „mobilizirati“ jedinice lokalne samouprave (gradove i općine), razmotriti mogućnosti i dogovoriti poduzimanje navedenih mjera i aktivnosti, bilo da se radi o proračunskim i financijskim mjerama, racionalizaciji, povećanju učinkovitosti rada uprave, bilo o međusobnoj koordinaciji i poduzimanju socijalnih i drugih mjera za najugroženije kategorije građana, pripremiti aktivnosti za slučaj povećanja nezaposlenosti i slično.   14

III. Politike po pojedinim područjima Načela politike poduzetništva i ekonomskog rasta Istre Dinamičan ekonomski rast i jačanje konkurentnosti Istre u nacionalnim okvirima i međunarodnom tržištu uvjet su bez kojeg nije moguće razviti Istru blagostanja i visoke zaposlenosti. U današnjim uvjetima i globalnom okruženju to zahtijeva – visoku kvalitetu proizvoda i usluga, dobar dizajn i tehničku izvrsnost proizvoda i posebnost u pružanju usluga. Poduzetnici, njihovo znanje i sposobnosti su oni koji moraju te zahtjeve ispuniti. Ali poduzetnici su dio naše zajednice, bilo da se radi o određenom lokalitetu ili u Istri u cjelini. Svaki je poduzetnik, mali ili veliki, onaj koji ovdje posluje desetljećima ili onaj tek osnovani naš „proizvod“, odraz našeg podneblja i naše kulture. On u sebi nosi sve specifičnosti i obilježja naše zajednice. Na poduzetnika utječu i na njemu se „prelamaju“ svi naši problemi i nedostaci, bilo da se radi o infrastrukturi, radnoj snazi ili administrativnim preprekama koje priječe efikasno i nesmetano poslovanje. S druge strane, od poduzetnika s pravom očekujemo da otvara radna mjesta, bude društveno odgovoran i „kvalitetan“ partner našoj zajednici kada se radi o zaštiti i očuvanju okoliša ali i ekonomski održiv kako bi se osiguralo blagostanje i zaposlenost na dugi rok. Premda ne možemo utjecati na tokove globalne ekonomije ili globalne krize i premda nismo u mogućnosti određivati makroekonomske uvjete poslovanja, ipak možemo i moramo djelovati na okruženje, stvarati atmosferu i ohrabrivati jačanje poduzetništva u Istri, međusobno povezivanje i umrežavanje, partnerstvo i suradnju među poduzetnicima. Još važnije od toga je da shvatimo kako je dijalog, otvorenost i spremnost na suradnju, pomoć i potporu poduzetništvu, jedna od ključnih zadaća tijela svih jedinica naše samouprave, osobito kada se radi o izdavanju dozvola ili drugim oblicima administriranja. Naš je cilj ohrabrivati i poticati razvitak poduzetništva, stvarati dinamične poduzetničke sustave i razvijati poduzetničke potencijale koji se temelje na posebnostima i resursima naše zajednice – Istre i njenih lokaliteta i koji ih dalje unapređuju i na odgovarajući način vrednuju. Mi nećemo i ne želimo dopustiti razvitak industrija i poduzetništva koje ne uvažava i ne cijeni naše nasljeđe, povijesnu ili prirodnu baštinu, koje predstavlja opasnost za naš okoliš. Istra je za sve nas, njene stanovnike jedinstvena i neponovljiva i zato ne prihvaćamo razvojne politike koje promiču prosto oponašanje i kopiranje tuđih iskustava, te prijenos prakse drugih krajeva i regija, bez obzira otkud one dolaze, ne vodeći računa o interesima i posebnostima ove regije.   15

Svaki je poduzetnički poduhvat rizik i odgovornost samog poduzetnika ali on je i znak da na određenom prostoru i okruženju, u svakoj našoj sredini postoji interes ljudi da svojim radom i poduzetničkom aktivnosti doprinesu razvoju te sredine, postanu njezin produktivan član. Zato je svaki takav uspješan poduhvat i naš uspjeh kojeg moramo poduprijeti i cijeniti. Gospodarsku i poduzetničku strukturu Istre obilježavaju djelatnosti prerađivačke industrije, trgovina, ugostiteljstvo, graditeljstvo čiji zajednički udio u prihodima gospodarstva iznosi oko 80%, dok sektor poslovnih i ostalih profesionalnih usluga ne prelazi 10%. Kako bi očuvala i povećala svoju konkurentnost za Istru je imperativ, s jedne strane unapređivati konkurentnost postojećih sektora, prije svega kroz unos novih tehnologija i inovacija, povećanje kvalitete, te povećanje produktivnosti, novih ulaganja te osiguranja kvalitetnih kadrova, ali i stvarati uvjete za razvoj novih industrija temeljenih na korištenju znanja i inovacija, bilo da se radi o uslužnom sektoru ili prerađivačkoj industriji. U Istri postoji veliki broj poduzetničkih zona (24) ali su rezultati njihova postojanja vrlo mali, dok ne postoji niti jedan tehnološki park ili klaster temeljen na korištenju znanja i inovacija. Županija i tijela jedinica lokalne samouprave dužna su planski i programirano, u međusobnoj suradnji i sinergiji, biti pokretači projekata kojima se to omogućuje, podržavati razvoj potrebne infrastrukture ali i kroz zajednički rad s poduzetnicima i onima koji to žele postati, biti nositelji projekata kojima se za ove svrhe osiguravaju sredstva iz fondova EU ili onih koje je moguće realizirati kroz bilateralne programe pomoći zainteresiranih država članica EU. Nove industrijske sadržaje i nove usluge, obogaćenu ponudu u postojećim sektorima vidimo u istarskim resursima – prirodnim ali i onim društvenim, povijesnom i industrijskom nasljeđu, kulturnoj baštini i autohtonim obilježjima. Oživljavanje zapuštenih ili napuštenih vojnih, tvorničkih prostora i ostalih gospodarskih objekata koji više nisu u funkciji, njihova prenamjena u turističko-kulturne, sportske ali i druge svrhe (poduzetničke inkubatore, umjetničke galerije, atelje i slično) povećat će raznovrsnost istarske turističke ponude ali i njenu konkurentnost temeljenu na inovativnosti i novim sadržajima u hrvatskim ali i međunarodnim razmjerima, a ono što je još važnije, obogatit će kulturni, gospodarski i društveni život naše zajednice. U ovom slučaju očekujemo inicijative i poticaje odnosno sudjelovanje građana neposredno, njihovih civilnih udruga i stručnjaka za pojedina područja (arhitekti, projektanti i slično). Kroz uključivanje svih njih u ovakve vidove „inovativnog restauriranja“ kao i suradnjom nadležnih tijela gradova i općina osigurat ćemo oživotvorenje i provedbu ovakvih projekata. Nov pristup turizmu, kroz razvoj kulturnog turizma, oživljavanje istarskih gradova i naselja poticanjem razvoja koncepta gradova-hotela ili kroz njihovo obogaćivanje trajnim kulturnim sadržajima (art cities). Takvi projekti ne mogu uspjeti, ne mogu se uspješno razvijati bez svekolike podrške i potpore Županije i njene intenzivne suradnje s istarskim gradovima i općinama ( Projekt osnove strategije razvoja turizma).   16

Želeći dati novi impuls poduzetništvu i poboljšati uvjete za njegov rast nužno je sljedeće: - U središte pozornosti postaviti znanje koje je temeljni gospodarski resurs današnjice, pa prema tome najvažnije što želimo mijenjati i unapređivati su uvjeti za jačanje obrazovnog sustava, kako redovnog tako i onog koje podrazumijeva snažniji iskorak prema stalnom profesionalnom usavršavanju, te prihvaćanju i provedbi koncepta cjeloživotnog učenja. - Promijeniti odnos administracije, lokalne, županijske ili državne u Istri, koja mora biti brža i djelotvornija, s više razumijevanja, kako prema građanima, tako i prema poduzetnicima. Radi se o promjeni koja se ne događa „preko noći“ i za koju se mora osigurati niz preduvjeta, među kojima su stalno obrazovanje i stručno usavršavanje, uspostava stručnih kriterija vrednovanja određenih poslova, organizacija nadležnih službi, itd. Zato je i tu nužna dobra koordinacija aktivnosti i ujednačen pristup među nadležnim tijelima svih jedinica lokalne samouprave u Županiji, zajednička odlučnost i svijest da se radi o potrebi ispunjenja istog cilja – stvaranju vjerodostojne, pouzdane i efikasne lokalne samouprave u službi građana i razvoja svake lokalne zajednice posebno, te u konačnici, Istre u cjelini. Radi ušteda i racionalnijeg korištenja novca poreznih obveznika nužno je pokrenuti projekte objedinjene javne nabave, vođenja zajedničkog računa i slično (detaljan plan u dijelu Projekti). - Jačanje partnerstva i međusobne suradnje Županije i jedinca lokalne samouprave u stvaranju uvjeta za rast i razvoj gospodarstva i poticanja ulaska građana u poduzetništvo uz posebne programe poticaja namijenjene samozapošljavanju, razvitku novih djelatnosti ili diversifikaciji postojećih, ženskom poduzetništvu i slično. - Intenzivniji razvitak infrastrukture s naglaskom na programe kojima se potiče i ubrzava plinofikacija Istre, poboljšava komunalna i druga nužna infrastruktura što je moguće postići uključivanjem kapitala građana u izgradnju pojedinih infrastrukturnih projekata te ulaskom u projekte koji se temelje na javno-privatnom partnerstvu (detaljni projekti u dijelu Projekti). - Poticati projekte kojima se povećava udio energije iz obnovljivih izvora i postupno napraviti zaokret u energetskoj politici kako bi u budućnosti ti izvori energije sudjelovali daleko više nego danas u ukupnoj opskrbi energijom. Cilj nam je ubrzati razvoj ovog sektora koji će se temeljiti na više manjih malih energetskih postrojenja na obnovljive izvore energije. Istra raspolaže mogućnostima za korištenje vjetra, sunca i resursa za biogoriva koji se mogu u daleko većoj mjeri nego danas koristiti radi zadovoljenja potrebe za energijom kako gospodarstva, osobito turizma, tako i domaćinstava.Kako prelazak na nove izvore energije odnosno masovnija gradnja kogeneracija na obnovljive izvore energije zahtijevaju sustavan pristup i dobro razrađene projekte te angažiranje financijskih sredstava pokrenut ćemo suradnju Županije s nadležnim državnim institucijama, gradovima i općinama, gospodarskim subjektima ali i građanima radi postupnog prihvaćanja i ulaska u ove projekte. Njihovo sufinanciranje dijelom ćemo osigurati iz odgovarajućih europskih fondova namijenjenim za ove svrhe.   17

Obrazovanje i usavršavanje Razvitak poduzetništva, njegova vitalnost ali i kvaliteta proizvoda i usluga koju ono generira nezamislivi su bez odgovarajućih vještina i znanja radnika koji su nezamjenjiv dio svakog poduzetničkog poduhvata i posla. Drugim riječima, zaposlenik 21. stoljeća mora neprekidno stjecati nova znanja i spoznaje, savladavati prepreke koje mu stoje na putu kako bi ovladao novim tehnološkim dostignućima i odgovorio zahtjevima tržišta – potrošača i pritom bio bolji od konkurencije. Istru, kao Hrvatsku u cjelini, obilježava starenje stanovništva, pa unatoč imigracijskim kretanjima i u europskim okvirima još uvijek visokom stopom nezaposlenosti od oko 13%, se već suočava s nedostatkom radne snage ili njenom neodgovarajućom strukturom. Naime, postojeća struktura kvalifikacija kao što pokazuju podaci o tržištu rada i pokazatelji zahtjeva industrije, ne može zadovoljiti ni postojeće potrebe industrije, turizma i poljoprivrede, a o onim budućim da se i ne govori. Obavljanje istih poslova duži niz godina, sigurnost zaposlenja, dostatnost školske naobrazbe postignute kroz redovno školovanje, u uvjetima dinamične ekonomije i intenzivnog društvenog razvitka, polako ali sigurno odlaze u povijest. Naš je cilj daljnji rast i dinamiziranje poduzetništva. Ostvarenje tog cilja zahtijeva prilagodbe i od strane poduzetnika, zaposlenika ali i svih onih kojima je dužnost stvarati uvjete za daljnji društveni razvoj, dakle i tijela javne vlasti. Država, ali znatno aktivnije nego do sada i Županija, pa čak i jedinica lokalne samouprave moraju zato osigurati uvjete i poticaje kako bi se razvila dovoljna ponuda različitih oblika usavršavanja, školovanja i doškolovanja. Zato je nužno, uz postojeći klasičan obrazovni sustav, razvijati sustav profesionalnog usavršavanja i cjeloživotnog učenja. Sustav profesionalnog usavršavanja mora biti znatno poticajniji i usmjereniji prema određenim kategorijama zaposlenika nego što je to danas. U prvom se redu mora biti usmjeren prema mladim ljudima, tek izašlim iz redovnog školovanja, čija su znanja gotovo isključivo teoretska, zaposlenicima koji nakon određenog staža, s obzirom na stečeno iskustvo i vještine, mogu kroz profesionalno usavršavanje steći i formalne kvalifikacije i tako povećati vrijednost na tržištu rada, ženama, itd. Istovremeno, kontinuirana potreba za ovladavanjem novim tehnologijama i znanjima, a posebno prožimanje postojećih i novih znanja ili inovacija, uključivanje aspekta zaštite okoliša u proizvodne i tehnološke procese i slično nameću potrebu stalnog i neprekidnog profesionalnog usavršavanja i povećanja vještina i znanja.   18

Kontinuirano profesionalno usavršavanje podjednako je važno za sve gospodarske sektore, međutim, u nekim s obzirom na njihovu izloženost konkurenciji ili s obzirom na prirodu djelatnosti ono je posebno važno. U slučaju turističke i ugostiteljske djelatnosti od koje se u Istri zahtijeva da bez odgode prati najsuvremenija dostignuća i trendove u hotelskoj industriji, te da svoju ponudu i kvalitetu usluge tome prilagodi kako bi privukla one kategorije gostiju koji su spremni i platežno sposobni takvu vrstu usluge i platiti. Kako bi to osigurala danas veći dio istarskih hotelskih poduzeća svoje djelatnike redovno šalje na edukacije u inozemstvo ili izvan Istre. Želeći i u našoj županiji ostvariti uvjete za stalnu edukaciju zaposlenika i osigurati mogućnost da što veći broj djelatnika turističkog sektora, osobito malih i srednjih poduzetnika koji nemaju sredstava svoje zaposlenike slati na skupe seminare, bude obuhvaćen takvim vidom obrazovanja pokrenut ćemo aktivnosti kojima bi se ovaj sustav institucionalizirao kroz osnivanje centra za kontinuirano obrazovanje i usavršavanje djelatnika u turizmu, a na temeljima javno-privatnog partnerstva. Također, u interesu je županije i u ostalim djelatnostima poticati povećanje kvalifikacijske strukture, novih vještina i znanja zaposlenika pa i menadžmenta u poduzetništvu, osobito malom i srednjem ali i poticati samozapošljavanje i stvarati uvjete za razvoj novih, inovativnih djelatnosti. Stoga je jedna od prvih zadaća pokrenuti projekte kojima će se najprije realno sagledati potrebe za određenim kvalifikacijama po djelatnostima, a potom s poduzetnicima dogovarati buduće programe usavršavanja postojećih djelatnika i doškolovanja nezaposlenih dinamika i prioriteti njihove realizacije. Pored koordinativne uloge, županija će i svojim sredstvima i na drugi način sudjelovati u provedbi tih programa, a pri tom će i druga tijela i institucije, sami poduzetnici i njihove udruge dogovoriti optimalni načini sudjelovanja.   19

Politika socijalne uključenosti Premda je Istra jedna od najrazvijenijih hrvatskih županija još uvijek značajan dio naših građana živi na granici siromaštva, a dio i ispod te granice. Kako bi se siromaštvo u Istri iskorijenilo, a građanima osigurali uvjeti za dostojanstven život, nužno je stalno unapređivati i stvarati nove uvjete za rast i razvitak gospodarstva koje će osigurati zaposlenost i nova radna mjesta za sve radno sposobno stanovništvo naše Županije. Pritom, kao što je to naglašeno već prije, uz razvitak prijateljskog i poduzetništvu naklonjenog okruženja, koje će svim onima koji ulaze u poduzetništvo jamčiti predvidivost, pravnu sigurnost i zaštitu, posebnim mjerama i programima, osobito na razini Županije, poticat ćemo razvitak poduzetništva i početno zapošljavanje: - Žena, naročito kada se radi o ulasku u poduzetništvu ali i pri zapošljavanju s fleksibilnim radnim vremenom, radom kod kuće (tzv. virtualni uredi), koje omogućuje usklađivanje poslovnih obveza s brigom za djecu i kućanskim poslovima, te uvoditi mjere radi stimuliranja poslodavaca na izmjene ugovora o radu na određeno radno vrijeme u ugovore o radu na neodređeno radno vrijeme, - Samohranih roditelja jednog ili više djece, - Invalida, ne samo pri zapošljavanju već tijekom cijelog radnog odnosa, - Ostalih osoba koje se teže zapošljavaju i koje teško ulaze na tržište rada, kao što su osobe mlađe od 25 godina koje po prvi put traže posao, osoba starijih od 50 godina koje nemaju zaposlenje ili će ga izgubiti radi okolnosti na koje oni ne mogu utjecati. Radi umanjivanja posljedica ekonomske krize i što manjeg gubitka radnih mjesta, u dogovoru s poslodavcima određenim mjerama (najbolje učinke mogu dati ako su koordinirane s mjerama na nacionalnoj razini) poticat ćemo otvaranje novih radnih mjesta ali i očuvanje postojećih, barem na ograničeno vremensko razdoblje i za određene najugroženije kategorije zaposlenika. Cjeloživotno učenje i doškolovanje – jamstvo opstanka na tržištu rada Kako bi se na minimalnu mjeru svele mogućnosti širenja jaza između onih koji imaju pristup znanju i onih kojima je on otežan iz raznih razloga (dob, raspoloživa financijska sredstva, vrijeme, itd.) te uspješno prevladao ovaj problem potrebno je restrukturirati mjere socijalne politike i preuzeti veću odgovornost za stanje zaposlenosti u Županiji poduzimanjem mjera koje potiču obrazovanje bez obzira na životnu dob, omogućuju pristup znanju i aktivno su usmjerene protiv rasta nezaposlenosti.   20

Polazeći od spomenutog, mjere socijalne politike koje namjeravamo postupno uvoditi bit će prvenstveno usmjerene na sigurnost zapošljavanja, očuvanje ili traženja novih radnih mjesta na način da se nezaposlene ili one za koje postoji velika vjerojatnost gubitka radnih mjesta potiče na traženje novog posla i učenje za vrijeme dok traže posao. Zato ćemo u suradnji s obrazovnim institucijama, gospodarskim udrugama, poslodavcima tražiti mogućnost širenja svih oblika doškolovanja i to kroz programe cjeloživotnog učenja i stalnog profesionalnog usavršavanja za zaposlene kojima radi uvođenja novih tehnologija, napuštanja određenih proizvodnji, povećanja kvalitete pružanja određenih usluga, treba omogućiti da se dodatno obrazuju. Programe i projekte cjeloživotnog učenja širit ćemo na svim razinama i podupirati obrazovne institucije i jedinice lokalne samouprave ali i poslodavce na području cijele županije da se uključuju i sudjeluju u njihovu osmišljavanju i provedbi. Uz sredstva koja možemo sami osigurati, ovdje su i fondovi iz EU predpristupnih i pristupnih programa, vrlo izgledan izvor financiranja naših programa i projekata. Redovno obrazovanje, stalno profesionalno usavršavanje i uvođenje koncepta cjeloživotnog učenja za nas su jedina investicija za koju unaprijed znamo da donosi sigurnu dobit građanima i gospodarstvu te istarskom društvu u cjelini. Briga o djeci, starijim i nemoćnim – odraz naše ljudskosti i naše savjesti U okviru mjera socijalne politike koje namjeravamo uvoditi posebna će pažnja biti usmjerena daljnjoj dogradnji sustava predškolskog odgoja i brige o djeci predškolskog i školskog uzrasta. Mreža predškolskih ustanova i u uvjetima recesije mora se i dalje povećavati novim kapacitetima i inovativnijim pristupom, ulaskom u projekte na temelju javno – privatnog partnerstva. Unaprijedit ćemo brigu o djeci školske dobi, osobito kada se radi o organiziranju školskih i izvanškolskih aktivnosti kojima je cilj uključiti što veći broj te djece u sportske, kulturne i slične programe, poticati ih da svoje slobodno vrijeme provode u sportskim dvoranama i terenima, kao i da se uključe u druge društveno korisne projekte uključivo i one humanitarne kako bi se kod njih, uz aktivno provedeno slobodno vrijeme razvijao i pozitivan odnos prema zajednici u kojoj živi, te od malih nogu jačala svijest o potrebi i mogućnostima davanja vlastitog doprinosa napretku sredine u kojoj žive. Jednako tako, brigu o umirovljenicima, starijim i nemoćnim osobama jačat ćemo, s jedne strane, gradnjom domova, pa i naselja namijenjenih tim osobama uključivanjem privatnog   21

kapitala,prenstveno korisnika,kako bi se osigurala veća dostupnost tih ustanova svim starijim osobama koje za tim imaju potrebu i bez obzira na njihovo imovinsko stanje (projekt u dijelu Projekti), a vodeći računa o tome da takvom skrbi budu obuhvaćeni oni kojima ona treba povremeno, na dnevnoj ili tjednoj osnovi (radi društvenog života, obroka i slično) ili stalno. Takve ustanove ne smiju biti geto, glomazne institucije bez „duše“, već izgledom i kapacitetima prilagođene korisnicima ali i sredini u koje su ili će biti locirane. Njihovi optimalni kapaciteti kretat će se od 30-50 kreveta. Kao za bolnice njihovo poslovanje bit će racionalnije i troškovi niži ako se organiziraju tako da koriste usluge vanjskih davatelja nužne za osiguranje funkcioniranja (kuhinja, čišćenje, održavanje...). S druge strane, aktivnijom ulogom i povećanom suradnjom socijalnih i drugih službi u općinama i gradovima, širenjem sustava volontera i slično osigurat ćemo pomoć i brigu o starijim i nemoćnim koji ne žele napuštati svoje domove i naći mogućnosti da njihovu starost učinimo dostojanstvenom i da im olakšamo pristup liječnicima, održavanje čistoće i urednosti njihovih domova, brigu o osobnoj higijeni, neophodnim namirnicima i slično. Posebnu skrb i stalnu brigu zaslužuju ustanove za boravak i rehabilitaciju pojedinih ugroženih kategorija građana kao što su osobe sa smetnjama u psihofizičkom razvoju (Down sindrom, cerebralnih bolesti,, gluhi, nijemi, slijepi,) osobe oboljele od progresivnih bolesti (multipla skleroza, ALS,...), tjelesni invalidi koje moraju biti organizirane za prihvat navedenih kategorija građana na bazi polu/cjelodnevnog boravka ali i 24-satnog boravka. Stambeno zbrinjavanje Visoke cijene na tržištu nekretnina u Istri (građevinsko zemljište, stanovi) predstavljaju nepremostivu prepreku za mlade obitelji i socijalno ugroženo stanovništvo prilikom rješavanja stambenih pitanja. Stoga bi pomoć pri stambenom zbrinjavanju u Istri trebala postati jedna od zadaća županijske i lokalnih vlasti, koji bi zajednički morali naći načina za lakše i povoljnije rješavanje ovog problema. Naime, sami građani – pojedinci s prosječnim i ispod prosječnim primanjima imaju vrlo male šanse da taj problem sami riješe, osobito kad im je to najpotrebnije - dok su mladi i pokušavaju stvoriti uvjete za ulazak u obiteljski život. Zato je, neovisno o tržišnim uvjetima, tu nužna pomoć zajednice kojoj mora biti u interesu zadržati mlade i perspektivne ljude u Istri, te poticati natalitet i interes za osnivanje obitelji. Neke jedince lokalne samouprave već su prepoznale značaj i važnost ovog problema i pokušavaju naći odgovarajuća inovativna rješenja, koja, uz potporu građanima, prednost daju izgradnji kuća za stanovanje umjesto do sada uobičajenih stambenih zgrada. Njihova iskustva mogla bi poslužiti kao jedan od modela koji se može primijeniti u većem broju gradova i općina u Županiji, osobito kada se radi o mladom radno aktivnom stanovništvu.   22

Pri tome, važno bi bilo na razini Županije postići dogovor jedinica lokalne samouprave oko modela i kriterija koji bi trebali biti jednoobrazni i prihvatljivi za sve gradove i općine. Model se u osnovi temelji na sljedećem: - općine i gradovi bi kroz natječaj ponudile pravo građenja na građevinskim parcelama za izgradnju stambenih zgrada odnosno kuća za stanovanje, koji bi bio otvoren svim zainteresiranim građanima. Potom bi se izvršio odabir najpovoljnijih ponuda polazeći od unaprijed definiranih kriterija (prebivalište, rješenost stambenog pitanja, imovno stanje, stručna sprema, primici i sl.) uz odgovarajući popust i uvjete koje mora ispuniti budući investitor, - osnivati zajedničku tvrtku čiji bi osnivači bile sve zainteresirane jedinice lokalne samouprave, a čija bi uloga bila koordinacija svih poslova veznih uz projektiranje, ugovaranje izgradnje, izgradnja i održavanje stambenih objekata radi postizanja dodatnih ušteda i osiguranja povoljnijih uvjeta gradnje, - jedinice lokalne samouprave dodatno bi omogućile odgodu otplate komunalnog doprinosa u slučaju ovakve organizirane gradnje. Zdravstvo   Povećanje zdravstvenog standarda i kvaliteta pružanja usluga u zdravstvu uvjet su za povećanje ukupnog standarda građana. U zdravstvenom sustavu najvažnije je osigurati pravovremenu i kvalitetnu prevenciju od bolesti. Zato ustanove kojima su za to nadležne na razini Županije, poput Zavoda za javno zdravstvo moraju postati potpuno neovisna ustanova i ne ovisiti o sredstvima HZZO-a. Mora biti «super partes» i zbog svoje osnovne uloge-prevencije bolesti i zaštita zdravlja. Kako bi to postao Zavod mora provesti reorganizaciju svog poslovanja, a o njegovom radu i rezultatima moraju redovito biti obavještavani građani. Drugim riječima, ovu ustanovu treba opremiti i učiniti sposobnom da organizira i provodi prevenciju te da o rezultatima i učincima svojih aktivnosti redovito izvješćuje javnost. Kako u javnom tako i u privatnom zdravstvenom sektoru, radi povećanja kvaliteta pružanja usluga, edukacije osoblja poticat će se uspostava kontinuirane suradnje sa eminentnim stručnjacima i ustanovama iz zemlje i inozemstva, a radi razmjene iskustva i znanja te dodatnog školovanje liječnika i drugog osoblja te jačanja menadžmenta i upravljačkih funkcija u zdravstvenim ustanovama. Novi zahtjevi, potreba za pružanjem kvalitetnih zdravstvenih usluga traže i novi pristup kada se radi o izgradnji i upravljanju zdravstvenim ustanovama odnosno zaokret prema javno- privatnom partnerstvu i u ovom području.   23

Poseban značaj za građane Istre ima opća bolnica Pula, koja već godinama unatoč naporima zaposlenika nije u stanju odgovoriti na zahtjeve koji se pred nju postavljaju odnosno na opravdana očekivanja građana (vidi u dijelu Projekti). Istra je još uvijek neistražena u pogledu mogućnosti i korištenja konkurentskih prednosti kada je u pitanju zdravstveni turizam i pružanju zdravstvenih usluga za inozemne korisnike, s obzirom na blizinu stranih tržišta, cijene tih usluga i iskazani interes. Jedan od ciljeva ovog Programa je pokretanje takvog interesa i privlačenje osoba zainteresiranih za razvitak ovakvog vida turizma, kroz poticanje takvih ulaganja. U tom kontekstu treba sagledavati i budućnost OKR «M.Horvat» koju je moguće pretvoriti u rehabilitacijsku ustanovu i određenu vrstu elitnog klasični/ turizma za osobe starije dobi. Zaštita i očuvanje okoliša Održivi rast je cilj i istovremeno uvjet budućeg razvoja Istarske županije, a uz ekonomsku i socijalnu komponentu ovaj koncept ima i treću koja se odnosi na okoliš. A okoliš je lokalni fenomen koji ima vrlo široke dosege čak i u odnosu na ukupno globalno okruženje, što naravno ovisi o načinu na koji se okoliš iskorištava ili o skrbi koja mu se posvećuje. Svijest o potrebi jačanja brige za očuvanje okoliša sporo se razvija, a spoznaja da čovjek vlastitom aktivnošću upravlja okolišem pa time i vlastitom budućnosti i sudbinom generacija koje dolaze iza nas, još nije zaživjela. Pitanje kako koristiti, upravljati ali i sačuvati prirodni okoliš, biljni i životinjski svijet koji nas okružuje, uz sve probleme i izazove s kojima se danas susrećemo, za svaku lokalnu sredinu je ključno jer se ona i njeni građani, a ne netko izvana, najneposrednije i najizravnije suočavaju s posljedicama loših odluka u odnosu na određene gospodarske investicije, objekte ili neke druge „zagađivače“. Zato je za Istru iznimno važno da se u odnosu na ovaj dimenziju politike održivog rasta postigne konsenus građana, struke i politike kako i na koji način osigurati da briga o očuvanju i zaštiti okoliša bude ugrađena u svaki budući projekt posebno i politiku daljnjeg gospodarskog razvitka u cjelini. Zbog svog specifičnog položaja, geoloških karakteristika, povijesti-arheološka nalazišta od prapovijesti nadalje, nacionalnih parkova, parkova prirode, zaštićenih područja, svjetske baštine, flore i faune Istra mora naći načina da zaštiti i očuva to nasljeđe od devastacije i uništenja. Najveću odgovornost za to ima vlast, a tek potom sve društvene grupe i sami građani....Primjerice, zdravlje djece je izravno povezano sa stanjem okoliša. Sasvim je izvjesno da će se problemi u okolišu, poput pogoršanja kakvoće zraka ili podzemnih voda, izravno odraziti na zdravlje naše djece. Stoga je jedan od primarnih dužnosti lokalne samouprave osigurati prirodne i zdrave uvjete života za sve današnje i buduće generacije.   24

To znači da se sadašnja kvaliteta prirode i okoliša mora ne samo sačuvati, već u mnogim dijelovima znatno unaprijediti. Polazeći od spomenutih ciljeva najvažnije zadaće koje nam predstoje na ovom području su sljedeće: 1. Riješiti kritične točke zaštite okoliša u Istri Što žurnije i uz suradnju stručnih institucija iz Istre, Hrvatske i inozemstva potrebno je intenzivirati aktivnosti na rješavanju kritičnih točaka koje predstavljaju prijetnju za okoliš te umanjuju kvalitetu života u Istri. Prvenstveno se radi o pitanjima vezanim uz: Rockwool – proizvođača kamene vune, Plomin 3 na ugljen, problem zagađenja zraka u istočnoj Istri (uspostavom lokalne mreže mjernih postaja za praćenje kakvoće zraka i trenutno on-line objavljivanje rezultata mjerenja), sanaciju divljih deponija, izgradnju odlagališta otpada, uspostavu sustava za zbrinjavanje azbestnog otpada,financiranje istraživanja kojim bi se pokušao utvrditi razlog relativno velikog broja karcinoma u Istri, kao i pokretanje otvorene javne rasprave oko značajnih projekata budućeg gospodarskog razvitka Istre koji mogu imati značajne posljedice na okoliš kao što su programi koji se planiraju poduzimati u okviru projekta Brijuni rivijera i izgradnje golf igrališta u Istri. 2. U suradnji s građanima utvrditi dugoročne ciljeve zaštite okoliša i započeti aktivnosti na njihovom ostvarenju U tu svrhu ćemo izraditi indikatore kvalitete okoliša, koji danas nedostaju i tako omogućiti njihovo sustavno praćenje. Jedna od osnovnih pretpostavki za realizaciju ciljeva zaštite okoliša je princip integriranja zaštite okoliša u sve sektore i u sve sfere odlučivanja. Tako zaštita prirode i okoliša neće ostati samo u domeni Upravnog odjela za održivi razvoj, već se mora ugraditi i u sve druge sektore da bi mogla postati učinkovita. Ne postoji prostorno kompatibilan i održiv razvoj koji nema podršku lokalne zajednice. Zato ćemo prije svega nastojati uključivati što širu javnost o proces donošenja odluka koje se tiču zaštite okoliša.Cilj nam je povećati trenutno vrlo nisku razinu aktivnog sudjelovanja javnosti u donošenju odluka od javnog značaja uključivanjem zainteresirane javnosti u poroces izrade politika, planova i programa.Da bismo to postigli, najprije moramo omogućiti javnosti izravan odnosno jednostavan pristup svim informacijama o okolišu (objavljivanjem informacija na internetu i edukacijom kako bismo počeli graditi narušeni sustav povjerenja. Načela na kojima temeljimo svoju politiku zaštite okoliša: djelovanje prvenstveno u općem interesu, djelovanje na prevenciji, razvijanje sudjelovanja građana, primjena načela zagađivač plaća, sprječavanje prodaje prirodnih resursa (poljoprivredne površine, izvori pitke vode i vodoopskrbni sustav, šume, priobalje), sprječavanje devastacije prostornih vrijednosti (priobalje, krajobrazi, grad

Add a comment

Related presentations